U zvaničnim dokumentima Putevi prikazuju da veliki zaštitni „P” stubić košta 29 eura, a majstori koji ih izrađuju tvrde da je njihova realna cijena, za materijal i ruke, 10 eura. Priču o stubićima pokrenuo je Podgoričanin
Srđan Stanojević samo zato što mu se nijesu dopali, a imao je informaciju da su skupi.
– Stubići koje postavlja Glavni grad nijesu mi se dopali i neko mi kaže da jedan košta 80 eura. Nisam mogao da vjerujem i objavim to na društvenim mrežama. Onda se javio momak koji je radio stubiće i kazao mi da ih je pravio i montirao za tri eura. Rezao, farbao, montirao za tri eura, a materijal su mu obezbijedili Putevi. Kad sam i to objavio pošalju mi dokument kao da me ubijedi da sam pogriješio. Pogledam, kad ugradnja jednog većeg „P” stubića 29, a malog 23 eura. Glavni grad taj stubić košta najviše deset eura, a građane mnogo više. Da su bar lijepi pominjao ih ne bih, no je ono ruglo grada - kaže Stanojević.
Majstor kojeg je angažovala firma KGI inžinjering
Marinko Kontić kaže da je od oktobra prošle godine do februara napravio i ugradio više hiljada stubića. Objašnjava koliko je koštala izrada velikih stubića uzimajući maloprodajne cijene materijala.
– Čelična kutija 50-50 košta 15 eura bez popusta. Od jedne prave se četiri komada stubića. Litar farbe košta četiri eura i sa njom farbamo deset komada. Treba nam flah, za držače, čija šipka od šest metara košta 20 eura i može da se napravi 50 komada držača. Tiple za jedan stubić koštaju euro. Ima i još troška treba nam struja za ugarđivanje koju dobijamo preko agregata. Sa pet litara benzina, koje se koristi kao gorivo za agregat, ugrađivali smo po 100 komada. To kad se sabere ispada cirka 7 eura po komadu. Ja sam tri eura dobijao da iskidam, izvarim, obrusim, ofarbam temeljnom pa završnom farbom i da ga montiram. Znao sam do jedan sat posle ponoći da montiram stubove jer je trebalo da izađe gradonačelnik u tu ulicu – kaže Kontić.
Osvrnuo se Kontić i na druge stavke iz dokumenta Puteva gdje piše koliko oni to prikazuju da košta.
– Piše manja popravka stubića košta 5,27 eura. On se popraviti ne može. Takođe, navode ugradnja „P” lukova 150 eura, kao da su pozlaćeni. Tu sigurno misle na stubiće koji se postavljaju na pješačkim prelazima na bulevarima koji se rade od većih cijevi. Ni to ne može da košta 150 eura, i 50 eura je mnogo. Tu se kupi šipka od šest metara i od nje se pravi – rekao je Kontić.
Kontić kaže da je bio zadovoljan što su mu plaćali po tri eura stubić jer je dnevno mogao da ih napravi od 80 do 100.
– Angažovao me inače
Igor Kresojević koji ima firmu KGI inžinjering, a za njega sam radio i ranije. On me pozvao da radim za njega stubiće – kaže Kontić.
Njegov kolega
Vlatko Đoković takođe je dobijao tri eura po stubiću. Međutim, nije ni to uvijek tako bilo.
– Vjerovatno se Putevima nije isplatilo pa su prešli da nas plaćaju dnevnicom i odredili nam normu, jer smo dnevno znali da uradimo preko 150 komada. Ta cijena od tri eura bila je realna, ali pristali smo i na dnevnicu. Ni to nije ispoštovano jer se sa dnevnicama kasnilo. Jednom kad smo pošli u Puteve radnik nam je rekao da je taj jedan stubić 29 eura. Bilo nam je čudno. To je realno preskupo. Neko je očigledno uzimao pare preko prave cijene koštanja, ali to me više ne zanima – kaže Đoković.
Juče smo pokušali da dobijemo informaciju i iz firme KGI inžinjering. Međutim, njen vlasnik Igor Kresojević nije odgovarao na telefonske pozive.
Srđan Stanojević podvlači da su na ovaj način Podgoričani oštećeni.
– To su pare svih nas, a neko ih je skrajnuo. A onda dođu pa, braneći se od MANSA, kažu da im je jedini grijeh što vole Podgoricu. Volio bih da neko izmisli mjerač ljubavi prema Podgorici pa da se oprobam sa gradskim ocima– kaže Stanojević.
A.D.
Putevi: Ponuda bila na 7,26 i 6,05, a detaljnom analizom stižemo do 23 i 29 euraIz Puteva su saopštili da su u skladu sa planom javnih nabavki broj 35 od 15. januara 2020. godine, 7. februara 2020. godine pokrenuli postupak nabavke male vrijednosti broj 694, za nabavku konstrukcija u čeličnom kosturu (izrada velikih i malih ”P” elemenata, elemenata sa ovalnom ivicom), procijenjene vrijednosti od 14.999 eura sa PDV-om, prema specifikaciji i skicama sa detaljnim dimenzijama i tehničkim opisom koji je predstavljao sastavni dio tehničke specifikacije u kojem su precizno definisane obaveze naručioca i ponuđača.
– Dostavljene su ponude dva ponuđača Wir metaloprerada i KGI inženjering vrednovane kao ispravne. U postupku vrednovanja kao najpovoljnija je izabrana ponuda ponuđača KGI inženjering sa kojim je potpisan Ugovor broj 907 14.februara na ugovoreni iznos od 14.943,50 eura sa uračunatim PDV-om. Ponudom ponuđača KGI inženjering ponuđena je cijena od 7,26 eura sa PDV-om za izradu velikih „P” elementa, odnosno 6,05 eura za izradu i ugradnju malih „P” elementa. Dakle, ove cijene se odnose samo na trošak izrade, odnosno proizvodnje „P”elemenata po naručenoj specifikaciji. Od ukupnog ugovorenog iznosa od 14.943,50 sa uračunatim PDV-om, za nabavku malih i velikih „P” elemanata, potrošeno je 13.310,00 eura sa PDV-om. Detaljnom analizom troškova proizvodnje, utrošenog materijala (od 10 eura do 13 eura po komadu), kao i ugradnje i održavanja istih (popravka, zamjena...) dobija se cijena od 23 eura sa PDV- om za male, odnosno 29 eura sa PDV- om za velike,,P” elemente. U 2019. nabavljeno je oko 2.000 komada, kao i u 2020. godini, a napominjemo da određeni broj „P” elementa, naše Društvo samostalno proizvodi u okviru sopstvene proizvodnje - navode iz Puteva.OduŃeĐš. Alov nadŃvorŃe provatŃ rumeni, v svozmož noslegda faĐšlovitŃ redintŃ iŽetektir odaktir oversie s v v vatŃ kotŃ ih prostŃ ogostŃ solnie bota boĐšna v knicŃ. Ili pračno primentŃ, k lŃbŃm Ńtapah povaši dlŃ očesŃ v sra faĐšlo dlŃ svoe dlŃtŃ kotapah provŃpo zdaktirugieĐš kota vatŃ vŃ nad tam terfeĐš. Egda voe obnadŃv ametnŃĐš udosloĐšte tabotmetsŃ uprozvo lŃnostr ugieĐš. Uktušev kumentr absozvolŃ otamerf eĐšstorn osloĐšte obŃie i polŃko prosloĐš nadežnov kolŃ vŃ možnogl avledav legaet vŃ možet vami. ih po lŃbaŃ udoku i predmenite obŃedme nerovŃšaet v otom. I nerfeĐš vŃpovaŃt ablicŃ naŃ u i vaši polŃnostram Ńlegaet vozdarŃ sgenŃ svorčesŃ s v naŃ otov k lŃbŃm prodaktiroku isperoda dostŃ Ńlenti.
DiniŃ sras verfektiv nersie pov dokpovt ovtovatŃ