Inostrani donatori su često nevoljni da u Crnoj Gori i drugim državama regiona obezbijede sredstva direktno budžetu primaoca zbog zabrinutosti povodom korupcije i eventualne zloupotrebe sredstava, jer ta pitanja nijesu dovoljno riješena. To je navedeno u istraživanju naslovljenom „Politička ekonomija donatorskih intervencija na zapadnom Balkanu i u Turskoj – mapiranje i potencijal za jačanje sinergije”.
Istraživanje je za potrebe Evropske komisije sprovela kompanija „Pohl Consulting and Associates”.
– Bilateralni i multilateralni donatori su napravili neto prosječnu isplatu na zapadnom Balkanu od skoro četiri milijarde eura godišnje u poslednjih nekoliko godina. Nekih 2,5 milijardi eura od ove cifre je iz fondova EU institucija, koje obuhvataju fondovi IPA Evropske komisije ili iz Evropske investicione banke u vidu kredita. Donatori izvan EU isplaćuju u prosjeku milijardu i po godišnje – navodi se u dokumentu koji je objavljen na sajtu komesara EU za pregovore o pridruživanju Johanesa Hana.
Prema navodima iz izvještaja, 40 odsto zvanične donatorske pomoći Crnoj Gori dolazi iz Njemačke a Kosovu (pod rezolucijom UN 1244) 33 odsto iz Sjedinjenih Američkih Država.
Zvanično, kako se ističe u izvještaju, Crna Gora je 2010. godine dobila 133 miliona eura direktne donatorske pomoći, ili iz drugih izvora. Crna Gora je 2011. godine dobila 109 miliona takve pomoći, a 2012. godine 171 milion eura.
– Crna Gora i Turska su se više oslanjale na strane direktne investicije od međunarodne pomoći, a to možda objašnjava relativnu nezainteresovanost za uspostavljanje mehanizama koordinacije donatora u te dvije zemlje – podvučeno je u izvještaju koji je za potrebe Evropske komisije sprovela kompanija „Pohl Consulting and Associates”.
Naglašeno je da je Švajcarska bila selektivna, doprinoseći više od jedne petine cijele pomoći Kosovu, ali ne doprinoseći nimalo pomoći Crnoj Gori ili Turskoj.
– Ujedinjeni Arapski Emirati fokusiraju se na Albaniju i Crnu Goru, gdje postoje velike muslimanske zajednice. Takođe, Luksemburg se fokusira na Crnu Goru zbog velikog broja izbjeglica iz te zemlje koji su ušli u Luksemburg devedesetih godina – piše u izvještaju.
Istaknuto je da Crna Gora ima kao prioritet šest sektora u svom nacionalnom planu razvoja, a to su nauka i obrazovanje, jačanje malih i srednjih predzeća, tržište rada; prostorno planiranje, transport i efikasnu vladavinu.
– Međutim, samo jedan od njih pojavljuje se u vrhu liste od šest sektora po vrijednosti koje podržava donatorska zajednica, a to su reforma javne uprave i efikasna vladavina. To ukazuje da su prioriteti donatorske zajednice samo djelimično usklađeni sa prioritetima crnogorske vlasti – zaključeno je u izvještaju. M.V.
SAD pomagale pravosuđe i policiju
Po navodima iz izvještaja kompanije „Pohl Consulting and Associates”, u Crnoj Gori, EU, Njemačka i SAD su jedini imali veća ulaganja u razvoj privatnog sektora.
– I oblast životne sredine je privukla nekoliko donatora, konkretnije, EU, Njemačku, Svjetsku banku i Ujedinjene Arapske Emirate. Njemačka je takođe bio veoma aktivna u energetici, dok su SAD bile veoma aktivne u oblasti pravde i unutrašnjih poslova, a Luksemburg u poljoprivredi, ruralnom razvoju i obrazovanju – ocjenjuje se u izvještaju.