M
inistar ljudskih i manjinskih prava Suad Numanović (DPS) po nalogu premijera i predsjednika te stranke Mila Đukanovića izmijenio je odredbe nacrta izmjena zakona o manjinskim pravima i slobodama koje su isključivale manjinske nacionalne savjete iz članstva u Upravnom odboru Fonda za manjine. U Građanskoj alijansi istakli su da postupak ministra Numanovića predstavlja nezabilježen skandal, jer je izmjena zakona koja bi trebalo da isključi konflikt interesa u Fondu za manjine praktično već bila dogovorena na nivou radne grupe koja je koncipirala propis.
Vlada je juče donijela odluku da promijeni program rada i da Zakon o manjinskim pravima umjesto u prvom kvartalu ove godine bude usvojen tek u trećem kvartalu. To je četvrto odlaganje donošenja ovog akta do sada. Kao razlog za ovo odlaganje pomenuta je potreba da se preispita „status organa upravljanja Fonda za manjine”.
– Potrebno je još jednom napraviti šire konsultacije sa nadležnim organima, predstavnicima savjeta manjina, zainteresovanom javnošću, kao i predstavnicima nadležnih tijela Evropske komisije i predstavnicima misije EU u Crnoj Gori. Smatramo da je potrebno da se u programu rada Vlade Crne Gore za 2015. godinu izvrši izmjena – navedeno je u jučerašnjoj odluci izvršne vlasti.
Radna grupa je još ranije dogovorila da u sastavu Upravnog odbora Fonda uopšte i ne bude predstavnika manjinskih savjeta, a projekte i njihovo finansiranje odobravala bi stručna komisija.
Prema nezvaničnim, ali pouzdanim saznanjima „Dana”, na sjednici Vlade prošle sedmice izmjene zakona nijesu usaglašene jer su predstavnici Bošnjačke stranke i Hrvatske građanske inicijative u izvršnoj vlasti iznijeli ozbiljne primjedbe na predloženi tekst. Kako na sjednici Vlade nije bilo saglasnosti o tekstu promjene zakona, odlučeno je da se da još vremena za koncipiranje akta. Tada premijer zadužuje resornog ministra da promijeni rješenje i Numanović predlaže novu odredbu, po kojoj u Upravnom odboru Savjeta treba da bude čak šest predstavnika manjinskih savjeta.
Ako se to rješenje i usvoji, predstavnici Savjeta, kao i do sada, imali bi konačnu riječ prilikom dodjele novca Fonda za manjine, odnosno, finansirali bi projekte koje najčešće sami kandiduju. Fond raspolaže sa oko milion eura godišnje.
Pri sadašnjem stanju, u radu Upravnog odbora Fonda učestvuju i predstavnici srpskog, albanskog, hrvatskog, romskog, muslimanskog i bošnjačkog naroda. Iz Nove srpske demokratije saopšteno je da treba ukinuti Srpski nacionalni savjet na čijem je čelu Momčilo Vuksanović, jer Srbi u Crnoj Gori ne mogu biti manjinski narod.
I u poslednjem izvještaju Evropske komisije bilo je navedeno da Fond za manjine nastavlja da funkcioniše sa znatnim nedostacima, posebno u pogledu dodjele sredstava, pravilne implementacije i ukupnog upravljanja projektima.
Predsjednik Građanse alijanse Boris Raonić juče je u otvorenom pismu ministru Suadu Numanoviću naveo da iako je definisan nacrt zakona o izmjenama zakona o manjinskim pravima i slobodama, došlo do je njegove promjene.
– Izmjene su rađene zbog konflikta interesa predstavnika manjinskih savjeta u Fondu za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, nakon brojnih primjedbi međunarodne zajednice, državne revizije, NVO sektora, a koji je ocijenjen od strane Evropske komisije kao okvir koji će učiniti da Fond ubuduće funkcioniše transparentno, u skladu sa demokratskim principima i u interesu manjinskih naroda. Vi ste pod vjerovatnim pritiskom manjinskih savjeta odustali od takvog nacrta. Sada nudite rješenje da u upravnom odboru bude devet, od čega šest članova manjinskih savjeta i tri ostala predstavnika. Takvo rješenje je čak i mnogo gore od početnog stanja, zbog čega se ušlo u promjene, jer bi se na ovaj način omogućio apsolutni konflikt interesa i nastavilo sa ostvarivanjem pojedinačnih interesa bez adekvatne kontrole trošenja novca svih poreskih obveznika – poručio je Raonić.
Kako je poručio ministru, „ovdje ste pokazali da nemate dovoljno autoriteta i hrabrosti da donesete rješenje koje bi bilo na tragu preporuka civilnog sektora, međunarodne zajednice, eksperata, državne revizije i samog građanskog koncepta Crne Gore”.
– Ministarstvo za ljudska i manjinska prava danas je najslabija karika ljudskih prava u Crnoj Gori sa nedovoljnim brojem zaposlenih, konstantnim odlivom kadrova i lošom organizacijom rada. Nakon evidentnog napretka nnstitucije Ombudsmana, Odbora za ljudska prava u Skupštini, pa čak i istražnih organa, sve do zatvorenih institucija, jedina institucija koja bilježi pogoršanje stanja jeste vaše ministarstvo – ocjenjuje Raonić.
Iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava juče nijesu komentarisali Raonićeve navode.
M.V.