Većina građana smatra da odluku o mogućem priključivanju Crne Gore NATO-u treba donijeti na referendumu – 84 odsto, dok među onima koji podržavaju takve integracije čak 68 odsto njih smatra da odluku o tome treba donijeti na referendumu, pokazalo je istraživanje javnog mnjenja agencije IPSOS, koje je rađeno za potrebe Vlade. Prema tom istraživanju, u novembru 2014. godine, samo 14 odsto građana Crne Gore smatra da odluku o mogućem članstvu u NATO treba donijeti u Skupštini Crne Gore.
Istraživanje je pokazalo da ukupno 57 odsto građana Crne Gore ne žele da država bude dio zapadne vojne alijanse, stalno raste broj onih koji vjeruju da je referendum najbolji način da se donese odluka o potencijalnom članstvu u NATO. Anketa IPSOS-a, koja je sprovedena početkom novembra prošle godine, pokazala je da se za referendum zalaže 84 odsto ispitanika, a 14 odsto podržava donošenje odluke u zakonodavnom domu.
Ista agencija je u martu prošle godine utvrdila da 82 odsto građana podržava referendum, a da 15 odsto smatra da treba odlučivati u parlamentu. To jasno pokazuje da pada broj onih koji misle da je odluka poslanika dovoljna, a da raste broj onih koji vjeruju da jedino narod na referendumu može odlučivati o potencijalnom članstvu Crne Gore u NATO.
Anketari su utvrdili i koliko procenata od onih građana koji su za članstvo u NATO podržava referendum. Tako je saopšteno da čak 68 odsto građana koji su za NATO smatra da odluku o tome treba donijeti na referendumu, dok se 30 odsto zalaže za odluku u Skupštini.
S druge strane, među onima koji su protiv članstva u NATO referendum priželjkuje 94 odsto ispitanika, dok je svega četiri odsto za odluku u parlamentu. Terensko istraživanje IPSOS je sproveo od 1. do 9. novembra 2014. godine na 1.032 ispitanika, u 17 crnogorskih gradova.
Iako su iz vladajuće DPS-SDP koalicije u više navrata poručivali da o članstvu u NATO odluku treba donijeti u Skupštini, očigledno je da za tako nešto nemaju podršku ubjedljive većine građana Crne Gore.
– Među onima koji se protive NATO integracijama značajno je manje zastupljeno mišljenje da odluku treba donijeti u Skupštini. Istog mišljenja su bili i učesnici u diskusiji koji zagovaraju raspisivanje referenduma kako bi na taj način bili u prilici da iskažu svoje mišljenje. Ipak, prilično su skeptični, i dok jedni zastupaju stav da će referendum biti održan, drugi vjeruju da će se zakon promijeniti kako bi se ta odluka donijela u Skupštini – konstatuje se u istraživanju koje je u novembru obavio IPSOS i dostavio ga Vladi, a koje iz izvršne vlasti nijesu objelodanili.
Čak su premijer i drugi članovi Vlade tvrdili da pada broj protivnika članstva, iako su pred sobom imali anketu koja je pokazivala suprotno.
Po ovom istraživanju, argumenti koje građani Crne Gore navode u prilog NATO integracijama su, uglavnom, skoncentrisani u dvije grupe – bezbjednost i prosperitet i to su nalazi i kvantitativnog i kvalitativnog istraživanja. Tako bezbjednost predstavlja glavni razlog koji građani Crne Gore vide kao ključni argument u prilog pridruživanju NATO.
– Poredeći tri trenutka u kojima je podrška građana Crne Gore NATO integracijama značajno oscilirala može se uočiti identična oscilacija kod spontanog pominjanja bezbjednosti kao ključnog razloga za podršku NATO integracijama. Tako je u decembru 2013. godine, kada je podrška NATO integracijama bila na nivou od 37 odsto, argumente povezane sa bezbjednošću spontano navodilo 32 odsto građana Crne Gore, a u martu 2014, kada je registrovana rekordna podrška od 46 odsto, spontano navođenje bezbjednosti kao argumenta za priključenje NATO poraslo je na 43 odsto. Očekivano, u novembru 2014. godine padom podrške NATO integracijama na 35 odsto pada i spontano navođenje argumenata povezanih sa bezbjednošću na 32 odsto. Protiv NATO integracija na državnom nivou je 57 odsto građana, a tu integraciju podržava 35 odsto ispitanika – konstatuje se u istraživanju koje je uradila agencija IPSOS.
Jedno od pitanja u anketi je i „ukoliko bi se desilo da jedan broj NATO vojnika dođe u Crnu Goru, šta mislite kako bi se ti vojnici ponašali u Crnoj Gori”.
Da NATO vojnici ne bi poštovali pravila bez obzira da li za njih važi zakon ili ne, kazalo je 44 odsto ispitanika. S druge strane, 32 odsto je reklo da bi vojnici zapadne alijanse „poštovali sva pravila iako za njih ne bi važili zakoni Crne Gore ali bi važili neki drugi zakoni”. Konačno, 17 odsto građana smatra da bi strani vojnici poštovali sva pravila.
– Tema dolaska vojnika NATO-a u Crnu Goru je bila spontano pomenuta i u fokus grupama. Diskusija je pokazala da postoji veoma jaka predrasuda o „dolasku vojnika NATO“ u Crnu Goru. Kako postoje velike nepoznanice o tome koji zakoni važe za strane vojnike, ovaj za neke sasvim izvjestan dolazak se u pojedinim slučajevima predstavlja kao gotovo filmska scena u kojoj strani vojnici potpuno bez kontrole „haraju Crnom Gorom” – procjenjuje se u anketi IPSOS.
Kako je navedeno, učešće crnogorskih vojnika u misijama u inostranstvu kao razlog zbog kojeg Crna Gora ne bi trebalo da pristupi NATO, spontano navodi svaki deseti građanin Crne Gore, a čak tri četvrtine građana vjeruje da bi u slučaju pristupanja NATO Crna Gora morala da učestvuje u svim misijama NATO u drugim zemljama.
Tek petina građana smatra da bi Crna Gora mogla sama da bira u kojoj misiji će učestvovati. M.V.
Garčević: Podrška nije opala
Nacionalni koordinator za NATO Vesko Garčević tvrdi da Vlada nije sakrila istraživanje javnog mnjenja o podršci NATO-u, ističući da je više puta o istraživanju sprovedenom krajem marta i početkom aprila govorio u medijima. Reagujući na pisanje „Dana”, Garčević je kazao da je o tom istraživanju javnog mnjenja više puta govorio u medijima.
– I više puta smo isticali kolika je podrška javnosti. Ja sam o tome govorio i u NATO-info centru gdje su bili novinari koji tu informaciju nijesu ni prenijeli, jer su smatrali da postoje informacije koje su tada bile važnije – rekao je Garčević.
On je naglasio da je, kada je sve ove podatke iznio u NATO-info centru, tu bio prisutan i novinar Dana.
– Vjerovatno su svi smatrali da je to već poznata činjenica, i da o tome ne treba da pišu. Sada ispada kao da mi nešto krijemo – rekao je nacionalni koordinator za NATO.
Komentarišući navode da rezultati istraživanja nijesu objavljeni jer je podrška ulasku u NATO mala, Garčević je kazao da upravo ove godine podrška nije pala, iako je istraživanje rađeno u periodu kada se desilo NATO bombardovanje.
– Upravo ove godine nismo imali pad u tom periodu, jer je podrška bila na istom nivou kao i kad je sprovedeno istraživanje krajem februara i početkom marta. Ta podrška je i dalje oko 37- 38 odsto, ona se nije mijenjala i ostala je ista kao u prethodnom istraživanju – kaže Garčević.
Kazao je da nijesu tačni navodi da je Vlada podržala organizaciju NATO dana sa 20.000 eura.
– NATO dan je organizovao Atlantski savjet, a mi smo samo davali logističku podršku toj manifestaciji i učestvovali u sprovođenju, ali je nijesmo finansijski podržavali – poručio je Garčević.
Neće u Alijansu zbog bombardovanja
U anketi IPSOS-a se navodi da konkretno 53 odsto građana smatra da nikada ne bi trebalo dozvoliti da Crna Gora uđe u savez sa NATO-om zbog bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine.
– Suprotno njima, 42 odsto građana Crne Gore smatra da se prošlost mora ostaviti po strani zbog budućeg napretka i kao što sve zemlje sarađuju sa Njemačkom i pored Drugog svjetskog rata, tako i Crna Gora treba uđe u NATO – navodi se u anketi.