Nevladine organizacije (NVO) ne smiju da budu dekor evropskih integracija Crne Gore, a o uspjehu procesa moći će da se govori kada Vlada njihov rad i predloge suštinski uvaži, poručeno je na konferenciji o iskustvima NVO u integracijama.
Izvršna direktorica Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Ana Novaković, kazala je da NVO ne smiju biti dekor procesa pridruživanja. Ona je podsjetila da je Vlada omogućila učešće predstavnika NVO u radnim grupama za pripremu poglavlja što je, kako je dodala, svojevrstan presedan u dosadašnjem iskustvu država koje su pristupale EU.
Glavni pregovarač Crne Gore sa EU, Aleksandar Andrija Pejović kazao je da je, od 1.256 ljudi koji rade u okviru pregovaračkog procesa, 292 predstavnika civilnog sektora. Naglasio je da se u pregovaračkim radnim grupama nalazi 52 predstavnika NVO.
– Kroz 23 i 24 poglavlje je možda bilo najočitije, najaktivnije i sigurno najglasnije učešće nevladinih organizacija – naveo je Pejović.
On je kazao da su u novoj fazi pomoći iz fondova EU koja je stupila na snagu prošle godine, primijenili pristup formiranja sektorskih radnih grupa gdje se, kako je objasnio Pejović, nalazi devet predstavnika NVO.
Kako smatra, činjenica da prvi put u Crnoj Gori, kao i u regionu, predstavnici NVO učestvuju u programiranju tehničke i finansijske pomoći govori o tome da se pokušalo ići otvorenim putem i uvezivanjem svih djelova društva.
– Nedostatak u Crnoj Gori je vrsta mehanizma koje bi nevladine organizacije stvorile same za sebe i imale tu vrstu kanalisanog načina komunikacije prema Vladi - tijelo koje bi objedinjavalo sve NVO i izlazilo sa preporukama i sugestijama koje bi bile sintetičkije predložene u integrativnom dijelu ulaska u EU, ali i drugim Vladinim politikama – istakao je Pejović, a prenosi Mina.
Predstavnik CGO-a Boris Marić iz Centra za građansko obrazovanje ocijenio je da proces evropskih integracija mora da ima mnogo veći nivo inkluzivnosti.
– Nijesmo u potpunosti zadovoljni onim što se dešava u radnim grupama, zato što nijesmo uspjeli da definišemo osnovno pitanje - ulogu predstavnika NVO u tim grupama – poručio je Marić.
Koordinator Instituta Alternativa Jovana Marović, govoreći o transparentnosti, ocijenila je da postoji neravnopravna pozicija NVO predstavnika u Radnim grupama, navodeći da oni imaju selektivan pristup informacijama.
– Vlada ipak ima šta da krije, odnosno kanali komunikacije trenutno omogućavaju Vladi da neke bitne informacije, vezane za proces, krije od članova Radne grupe NVO sektora, pa i od druge zainteresovane i stručne javnosti – ocijenila je Marović.
Ona je objasnila da je riječ o komentarima Evropske komisije (EK) na ključne zakone i zakonodavstvo, izvještajima ekspertskih misija EK i promjeni u pregovaračkoj strukturi.
S druge strane, Nataša Kovačević iz Grin houma kazala je da su u Radnoj grupi koja se bavi poglavljem životne sredine četiri predstavnika NVO sektora. Ona je dodala da, pored te NVO, ostala tri predstavnika ne dolaze na sastanke Radne grupe što, kako je ocijenila Kovačević, govori o nezainteresovanosti NVO o tom pitanju.
– Broj sastanaka koji je do sad održan unutar te pregovaračke grupe je mali, a ti sastanci su neredovni, a u poslednjem periodu se nisu ni održavali – kazala je Kovačević.
Konferenciju je organizovao CRNVO u saradnji sa Udruženjem za promociju ljudskih prava i medijskih sloboda Cenzura plus iz Splita, uz podršku programa „Evropa za građane”.
M.V.
Isključeni i iz projekata koje plaća EU
Predstavnik koalicije nevladinih organizacija „Saradnjom do cilja” Goran Đurović kazao je da ne vidi bilo kakvu prepreku da u svim projektima finansiranim iz EU fondova , u kojima su nosioci implementacije državni organi i institucije, ne budu uključeni predstavnici NVO.
– Mi sada imamo pogrešnu situaciju - realizuju se projekti koje vode državne institucije i organi i u njima se vrši samo obuka ljudi koji rade u tim institucijama – zaključio je Đurović.