Poslanik vladajuće njemačke koalicije i bivši ministar finansija te zemlje Per Štajnbruk rekao je da se protivi članstvu Crne Gore u NATO-u. Kako prenosi njemački „Velt”, Štajnbruk je kazao da se zalaže i za obustavljanje proširenja EU.
–Dok se ne riješe problemi u eurozoni, dok se ne okonča kriza izbjeglica u okviru EU i dok se ne pronađe jedno održivo rješenje za odnose između Evrope i Rusije, zalažem se za moratorijum na pristupanja monetarnoj uniji i euru. Zalažem se i za moratorijum na proširenje EU, a protiv sam prijema novih članica u NATO, što se upravo dešava sa Crnom Gorom, i protiv sam ukidanja viza za Ukrajinu, Gruziju, Tursku i Kosovo – kauzao je Štajnbruk, a prenosi list „Velt”.
Njemačka vlada se zasad nije decidirano izjasnila kada bi mogla da odluči o ratifikaciji protokola o pristupanju Crne Gore NATO-u.
S druge strane, Slovenija je odlučila i biće prva zemlja koja će ratifikovati sporazum o pristupanju Crne Gore NATO-u. To će, kako je ranije najavljeno, učiniti 8. juna na vanrednoj sjednici parlamenta.
Protiv članstva Crne Gore u NATO ranije se konkretno izjasnila Rusija, koja je zatražila da bude organizovan referendum o članstvu u toj organizaciji. To traži i najveći dio opozicionih subjekata, a sve relevantne ankete koje su rađene vezano za to pitanje pokazale su da većina građana Crne Gore ne želi pristupanje NATO-u.
Generalni sekretar zapadne vojne alijanse Jens Stoltenberg nedavno je saopštio da će ratifikacija protokola o pristupanju Crne Gore NATO-u trajati oko godinu dana.
Protokol o pristupanju Crne Gore NATO-u potpisan je na ministarskom sastanku koji je održan u Briselu 19. i 20. maja ove godine. Crna Gora je nakon toga dobila status pozvane države i moći će da prisustvuje sastancima Sjevernoatlantskog saveza. Istovremeno, od tog trenutka je počeo proces u kome će parlamenti svih 28 zemalja članica NATO-a morati da ratifikuju pristupanje Crne Gore zapadnoj vojnoj alijansi.
Za poslednje NATO proširenje ratifikacija je trajala oko godinu dana, ali zvaničnici u Briselu ne mogu da daju tačan vremenski okvir. Pri sadašnjem stanju, obaveza svih 28 članica vojne alijanse je da završe ratifikaciju. Nakon što svi saveznici to učine, Crna Gora će pristupiti Vašingtonskom sporazumu i postati 29. članica NATO-a.
Kada saveznici potpišu protokol o pristupanju, Crna Gora će dobiti status pozvane i na taj način će moći da bude posmatrač na NATO sastancima, uključujući i predstojeći samit u Varšavi u julu ove godine.
Crnogorski civilni i vojni predstavnici moći će da učestvuju u svim aktuelnim raspravama u NATO-u na osnovu istih informacija kao i svi ostali. Imaće pravo da utiču na raspravu, ali ipak neće učestvovati u donošenju odluka prije nego što proces ratifikacije bude završen.
Ruska državna Duma je u decembru prošle godine usvojila političku izjavu o proširenju NATO-a, u kojoj je poručila da blokovski pristup osiguranju bezbjednosti i uvlačenje novih država u vojne alijanse uprkos volji naroda predstavljaju politički instrument iz vremena Hladnog rata. U toj izjavi navodi se da je težnja režima Mila Đukanovića, koji je na čelu države već više od 25 godina, da uđe u NATO protivrječna volji većini naroda te države.
–Vještačko guranje Crne Gore u NATO direktno je kršenje prava naroda da sam određuje svoju sudbinu i gaženje sjećanja na nevine žrtve bombardovanja 1999. godine - konstatovano je u toj izjavi ruske Dume.
M.V.
Milo se nada članstvu
Crnogorski premijer Milo Đukanović ranije je izrazio nadu da će Crna Gora sredinom 2017.godine postati punopravna članica NATO-a. Nakon ceremonije u sjedištu zapadne vojne alijanse 19.maja, kada je potpisan protokol, crnogorski premijer na poklon je dobio olovku kojom su šefovi diplomatija 28 članica potpisali protokol o pristupanju Crne Gore.