Od predsjedničkih izbora 2013. godine do poslednjih u aprilu 2018. godine broj birača u Crnoj Gori povećao se za 21.194, dok je broj punoljetnih stanovnika porastao za nepune 3.000, pa se sumnja da je u biračkom spisku oko 18.000 fantoma, saopšteno je iz opozicije. Kako su istakli, državni organi treba hitno da ispitaju tu pojavu jer ozbiljno dovodi u pitanje regularnost izbornog procesa.
Izvršni direktor Građanskog pokreta URA Zoran Mikić rekao je da je transparentan, ažuriran i tačan birački spisak jedan od najvažnijih preduslova za fer i slobodne izbore u skladu sa demokratskim načelima.
– Poslednje izmjene i dopune Zakona o biračkom spisku, koje su usvojene krajem prošle godine, korak su unazad kada je u pitanju proces stvaranja kvalitetnije kontrole biračkog spiska, ali i povjerenja građana u izbore i institucije. Neophodno je stvoriti uslove zainteresovanim stranama da imaju adekvatan način kontrole biračkog spiska i mogućnost da prate tačnost ovog registra kroz direktnu komunikaciju sa MUP-om – kazao je Mikić.
Kako je dodao, posebno treba apostrofirati da je veoma važno riješiti registar prebivališta građana Crne Gore jer je prebivalište osnova za određivanje biračkog mjesta.
– Tokom nekoliko poslednjih izbornih ciklusa bili smo svjedoci da se građani žale na česte promjene biračkih mjesta, koja su od njihovog mjesta stanovanja udaljene i po nekoliko kilometara. Neophodna je i hitno provjeriti koliki je broj lica koja samo fiktivno ispunjavaju uslov prebivališta – rekao je Mikić.
Kako je ukazao, statistika je po ovim pitanjima paradoksalna i dodatno produbljuje nepovjerenje građana u birački spisak.
– Apsurdno zvuči podatak da je prema popisu stanovništva 2011. godine utvrđeno da Crna Gora ima oko 620.000 stanovnika, od toga 474.665 punoljetnih, dok je broj birača tada bio oko 506.211. Razlika između broja birača i broja punoljetnih građana 2011. godine je iznosila 31.554. Danas je u birački spisak upisano negdje oko 533.000 birača, što znači da je razlika između broja punoljetnih stanovnika i broja upisanih birača preko 45.000 hiljada. Od predsjedničkih izbora 2013. godine do ovih poslednjih u aprilu 2018. godine broj birača se povećao za 21.194, dok je broj punoljetnih stanovnika, prema nekim podacima, porastao za nepune 3.000 – naglasio je Mikić.
On je podsjetio da je u biračkom spisku 2003.godine bilo 458.399 birača, što znači da se taj broj od 2003.godine do danas, za 15 godina, povećao za 74.500 birača.
– U istom periodu, broj stanovnika, prema podacima Monstata, povećao se za oko 11.900. Svi ovi podaci zvuče paradoksalno, apsurdno i pokazuju da su nam neophodne detaljne analize, ali i izmjene i dopune zakona o biračkom spisku i o prebivalištu i boravištu, i to što prije – istakao je Mikić.
S obzirom na zakonska rješenja, u ovom trenutku jedino Ministarstvo unutrašnjih poslova zna šta se nalazi u biračkom spisku, što je, prema ocjeni opozicije i nevladinog sektora, veliki korak unazad.
Politički analitičar Božidar Čolaković kaže da je s obzirom na dešavanja tokom oktobarskih izbora 2016.godine kada je riječ o institucionalnim kapacitetima i poštovanju zakonskih procedura od institucija – Državne izborne komisije i Agencije za sprečavanje korupcije – teško biti optimista da će na idućim izborima situacija biti drastično drugačija u pozitivnom smislu.
– Opšte je poznato da isprobani i na nivo pravila dovedeni mehanizam izbornih zloupotreba neuporedivo „bolje“ funkcioniše kad se izbori odvijaju u pojedinačnim opštinama. Čitav zamah izborne mašinerije najveće partije mnogo lakše ostvaruje efekat u odnosu na izbore na cijeloj teritoriji Crne Gore – kazao je Čolaković.
Kako je zaključio, institucije su, kao i u prethodnom periodu, izborno zakonodavstvo primjenjivale isključivo u mjeri interesa najveće partije.
M.V.

Nove zloupotrebe

Čolaković je rekao da je manje-više očigledno da će i predstojeći izborni procesi, ako ne bude radikalnih promjena, biti održani po ustaljenim „pravilima“, koja podrazumijevaju korišćenje resursa u partijske svrhe, različite pritiske i kupovinu glasova.
– Dakle, imaćemo sve ono što se dešavalo na ranijim izborima, uključujući i nepravilnosti u biračkom spisku – kazao je Čolaković.