Plan za prevazilaženje političke krize je neophodan i svaka inicijativa u tom pravcu je dobrodošla. Sam plan treba posmatrati kao početni korak za otvaranje sveobuhvatnih pregovora, prvenstveno u političkoj ravni, ali i sa mogućnošću uključivanja šire zajednice, ocijenio je analitičar Boris Marić. On je u razgovoru za „Dan” istakao da je upozoravajuća konstatacija evropskog komesara za pregovore o pridruživanju Johanesa Hana da je u Crnoj Gori na djelu proces usporavanja u oblasti vladavine prava.
– Jasno je da DPS neće pristati na pregovore bez pritiska EU, pa i drugih relevantnih međunarodnih adresa. Ostali politički subjekti procjenjivaće svoju političku poziciju, rizike i prema mogućim pregovorima se odnositi u skladu sa svojim političkim interesima. Crnogorskom društvu su potrebne političke strukture koje svoj trenutni politički interes mogu podrediti opštem interesu građana i vjerovati da će demokratski iskoraci i njima dugoročno otvarati mnogo veći nivo šansi da artikulišu jasan i jači društveni uticaj – rekao je Marić.
On je naveo da treba pretpostaviti da će se i u perspektivi istrajavati na uskopartijskim interesima (a to znači interesu lidera i prvih saradnika), radi održavanja stečenih ili pretpostavljenih pozicija.
– U konkretnom, vlast neprimjereno koristi moć i održava zarobljenim državne institucije, a u slučaju opozicije jasna je tendencija održavanja broja poslaničkih mandata, što crnogorsko društvo osuđuje da se i dalje vrti u začaranom krugu apatije, neperspektivnnosti, povećanja stope kriminaliteta, teško održivih javnih finansija i sve većem socijalnom raslojavanju. Takve tendencije mogu trajati dugo i pregovori u političkom polju su jedan od mehanizama za prevazilaženje političke, ali i društvene krize – navodi Marić.
Po njegovom sudu, politička elita je proizvela u poslednjoj deceniji tri procesa izbornih izmjena i dopuna.
– Možemo danas konstatovati bez potrebnog rezultata, ali sa druge strane ovi procesi mogu poslužiti kao jasni indikatori grešaka. Međunarodne organizacije poput OEBS/ODIHR-a mogu biti od pomoći i treba da uzmu učešća u procesu konstituisanja novih pravila za slobodne i fer izbore. Međutim, političke strukture, kao i dio civilnog društva i stručne javnosti moraće ipak precizno da definišu šta je to institucionalna prednost DPS-a, i kako se ona može normom i snagom institucije zauzdati. Veliki je to izazov, ali neophodan u ostvarenju cilja da se demokratsko zrijevanje u Crnoj Gori desi na demokratski način – istakao je Marić.
Crnogorska opozicija je, od okončanja parlamentarnih izbora 2016. godine, bojkotovala rad parlamenta, uslovljavajući svoj povratak u institucije promjenama izbornog zakona i raspisivanjem novih izbora. Crnogorska vlast na to nije pristala. Demokratski front se prvi vratio u Skupštinu, a nakon nedavnih izbornih poraza opozicije na predsjedničkim i lokalnim izborima i drugi opozicioni subjekti su najavili povratak u parlament.
Inicijativu i poziv za dijalog su pozdravili evropski komesar Johanes Han, premijer Duško Marković koji je dao podršku formiranju radne grupe i povratak ostatka opozicije u Skupštinu, a zatim je sveukupne namjere pozdravila i američka ambasada u Crnoj Gori.
U tekstu plana sadržani su zahtjevi za sveobuhvatnom izbornom reformom, nalaženjem održivih rješenja u vezi sa izborom članova Sudskog savjeta, novim zakonskim rješenjima o izboru članova Savjeta Javnog servisa i procedurom implementacije svih preporuka OEBS-a u cilju profesionalizacije institucija uključenih u izborni proces.M.V.