Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Sa Kinezima dogovarao izgradnju, sad im isporučuje gorivo * Cane finansirao Isata, a Mugoša Sveta * Tender crtali za Olega Obradovića * Konzul Crne Gore direktor 18 ofšor firmi u Panami * Sudbina svijeta u rukama Putina i Trampa * Zalud kule od pijeska * Naukom do nehumanog društva
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 17-07-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
IVAN VUJOVIĆ FUNKCIONER SDP-a:
Crna Gora se sve više pominje kao problem u Briselu, gdje se posebno naglašava veoma loše stanje u slobodi medija, kao jednom od stubova EU procesa.

Vic Dana :)

Kako se zove London s ugašenim svjetlima?
- Londof!

Otišao Huso u inostranstvo. Pitaju ga tamo
- Odakle si?
Kaže Huso:
- Iz Bosne.
- Pa gdje je ta Bosna?
A Huso će:
- Bosna je u Brazilu!!!
Nailazi nastavnik na Pericu i upita ga zašto plače.
●Plačem zbog nastavnika matematike.
●Ne brini, Perice, s njim će biti sve u redu!
Perica poče još više da plače.
Nastavnik ga upita:
●Perice, zbog čega sada plačeš?
●Zbog nastavnika!
●Zašto plačeš kada će s njim biti sve u redu?
●Cijelo odjeljenje je vidjelo kako je pao, samo ja nisam!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Politika - datum: 2018-07-15 BIVŠI ZVANIČNIK EK PJER MIREL KAŽE DA SE POSTAVLJA PITANJE MOŽE LI ĐUKANOVIĆ ISPUNITI EVROPSKE USLOVE
Pjer Mirel Vlast neće da siječe granu na kojoj sjedi Neki se pitaju koliko je efikasna sposobnost „Đukanovićevog klana”, koji je na vlasti u poslednjih 27 godina, da sprovede reforme predviđene planovima za poglavlja 23 i 24. Možda je teško vjerovati da će odsjeći granu na kojoj sjedi, kazao je Mirel
Dan - novi portal
Biv­ši di­rek­tor Di­rek­to­ra­ta za Za­pad­ni Bal­kan u Evrop­skoj ko­mi­si­ji (EK) Pjer Mi­rel re­kao je da se ne­ki pi­ta­ju ko­li­ko je efi­ka­sna spo­sob­nost Đu­ka­no­vi­će­vog kla­na, ko­ji je na vla­sti u po­sled­njih 27 go­di­na, da spro­ve­de re­for­me pred­vi­đe­ne pla­no­vi­ma za po­gla­vlja 23 i 24 u pre­go­vo­ri­ma sa EU jer je mo­žda te­ško vje­ro­va­ti da će od­sje­ći gra­nu na ko­joj sje­di.
Mi­rel je to na­pi­sao u autor­skom tek­stu za Fon­da­ci­ju „Ro­bert Šu­man”, u ko­me se ba­vio bu­du­ćim prav­ci­ma evrop­ske in­te­gra­ci­je re­gi­o­na.
Ka­ko je na­veo u po­me­nu­tom tek­stu, upr­kos bli­sko­sti sa Ru­si­jom, Cr­na Go­ra je br­zo shva­ti­la da je nje­na bu­duć­nost iz­van za­jed­ni­ce sa Sr­bi­jom, a u za­jed­ni­ci sa Evrop­skom uni­jom.
– Po­sli­je re­fe­ren­du­ma 2006. go­di­ne, pro­gla­še­na je ne­za­vi­snost, ko­ju srp­ska za­jed­ni­ca ni­je pri­hva­ti­la. Usli­je­di­la je un­tra­šnja ten­zi­ja i opo­zi­ci­ja po­ne­kad boj­ko­tu­je par­la­ment.
Pri­stup­ni pre­go­vo­ri su otvo­re­ni 2012. go­di­ne i na­pre­do­va­li su kroz otva­ra­nje 30 po­gla­vlja, od ko­jih su tri pri­vre­me­no za­tvo­re­na. Me­đu­tim, ne­ki se pi­ta­ju ko­li­ko je efi­ka­sna spo­sob­nost „Đu­ka­no­vi­će­vog kla­na”, ko­ji je na vla­sti u po­sled­njih 27 go­di­na, da spro­ve­de re­for­me ko­je su pred­vi­đe­ne pla­no­vi­ma za po­gla­vlja 23 i 24. Mo­žda je te­ško po­vje­ro­va­ti da će od­sje­ći gra­nu na ko­joj sje­di – na­veo je Mi­rel.
Ne­ka­da­šnji evrop­ski zva­nič­nik je pod­sje­tio da je iz ovog re­gi­o­na sa­mo Hr­vat­ska po­sta­la čla­ni­ca Uni­je.
– Cr­na Go­ra i Sr­bi­ja su po­kre­nu­le pre­go­vo­re o član­stvu 2012. go­di­ne, od­no­sno 2014. go­di­ne. Al­ba­ni­ja i Ma­ke­do­ni­ja sa­da su ze­mlje kan­di­da­ti, a Bo­sna i Her­ce­go­vi­na i Ko­so­vo su i da­lje po­ten­ci­jal­ni kan­di­da­ti za pri­jem. Da li on­da Pro­ces sta­bi­li­za­ci­je i pri­dru­ži­va­nja ne is­pu­nja­va oče­ki­va­nja po­sta­vlje­na na So­lun­skom sa­mi­tu, jer sta­bi­li­za­ci­ja i da­lje ni­je pot­pu­na, a put in­te­gra­ci­ja je još dug? Da li je evrop­ska per­spek­ti­va pro­sto neo­pe­ra­tiv­na? Ali ov­dje za­bo­ra­vlja­mo da je kr­vav ras­pad Ju­go­sla­vi­je (100.000 smrt­nih slu­ča­je­va i dva mi­li­o­na iz­bje­gli­ca) do­veo do stva­ra­nja „ne­pot­pu­nih dr­ža­va”, gra­nič­nih spo­ro­va i te­škog po­mi­re­nja i su­ži­vo­ta raz­li­či­tih et­nič­kih za­jed­ni­ca. I za­bo­ra­vlja­mo da su vla­da­vi­na za­ko­na i prin­ci­pi do­brog upra­vlja­nja če­sto ig­no­ri­sa­ni od po­li­tič­kih eli­ta, ko­je su vi­še za­in­te­re­so­va­ne za vlast ne­go za re­for­me – na­veo je Mi­rel u tek­stu.
On je pod­sje­tio da je pred­sjed­nik Evrop­ske ko­mi­si­je Žan-Klod Jun­ker u svom ina­u­gu­ral­nom go­vo­ru u Evrop­skom par­la­men­tu sre­di­nom 2014. go­di­ne iza­zvao uz­bu­đe­nje na Bal­ka­nu po­ru­kom da ni­jed­na dr­ža­va ne­će bi­ti pri­mlje­na u EU to­kom nje­go­vog man­da­ta.
– On je, me­đu­tim, sa­mo re­kao ono što je oči­gled­no jer u sa­mom pro­ce­su ni­je na­pra­vljen ne­ki ve­li­ki na­pre­dak. On­da je iza­zvao iz­ne­na­đe­nje to­kom kon­fe­ren­ci­je za štam­pu 9. no­vem­bra 2017. go­di­ne, ka­da je iz­ja­vio: Stvar­no mi­slim da će Sr­bi­ja i Cr­na Go­ra bi­ti čla­ni­ce EU pri­je 2025. go­di­ne – na­pi­sao je Mi­rel.
Osvr­ću­ći se na ru­sko pro­ti­vlje­nje cr­no­gor­skom član­stvu u NA­TO-u, ne­ka­da­šnji funk­ci­o­ner Evrop­ske ko­mi­si­je na­veo je da je la­ko ra­zu­mje­ti za­što je Ser­gej La­vrov, ru­ski mi­ni­star spolj­nih po­slo­va, 12. de­cem­bra 2016. go­di­ne u Be­o­gra­du go­vo­rio o iz­da­ji Mi­la Đu­ka­no­vi­ća, ko­ji je bio sa­ve­znik Mo­skve du­go vre­me­na.
– U znak od­ma­zde, Ru­si­ja je za­bra­ni­la uvoz cr­no­gor­skih vi­na iz zdrav­stve­nih raz­lo­ga – na­veo je Mi­rel.
Po nje­go­vom su­du, Evrop­ska uni­ja bi tre­ba­lo da poč­ne ak­tiv­no po­sre­do­va­nje u broj­nim bi­la­te­ral­nim spo­ro­vi­ma. Mi­rel je pod­sje­tio da je Jun­ker i sam na­veo da svi ovi pro­ble­mi mo­ra­ju bi­ti ri­je­še­ni pri­je pri­stu­pa­nja ze­ma­lja, za­la­žu­ći se čak i za ko­ri­šće­nje ar­bi­tra­že Me­đu­na­rod­nog su­da prav­de ako je to po­treb­no.
– Ci­vil­no dru­štvo bi tre­ba­lo pred­sta­vi­ti kao če­tvr­ti stub u pro­ce­su pri­je član­stva na raz­li­či­tim ni­vo­i­ma na ko­ji­ma je nje­go­va ulo­ga od vi­tal­nog zna­ča­ja, na­ro­či­to za im­ple­men­ta­ci­ju mje­ra iz po­gla­vlja 23 i 24 i do gra­đan­skih ak­ci­ja za po­mi­re­nje, ko­je Uni­ja tre­ba da fi­nan­si­ra – za­klju­čio je Mi­rel.M.V.


Sli­je­di dra­ma­ti­čan de­mo­graf­ski pad

Mirel smatra da bi in­te­gra­ci­ja rom­ske za­jed­ni­ce tre­ba­lo da po­sta­ne na­ci­o­nal­ni pri­o­ri­tet za­hva­lju­ju­ći zna­čaj­nim pred­u­ze­tim mje­ra­ma, po­seb­no u po­gle­du sta­no­va­nja i struč­nog obra­zo­va­nja.
– Po­go­to­vo s ob­zi­rom na to da će ve­ći­na ze­ma­lja bal­kan­skog re­gi­o­na bi­ti svje­dok dra­ma­tič­nog de­mo­graf­skog pa­da – na­veo je Mi­rel.

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"