Ukoliko tužilaštvo, uz odobrenje skupštinske većine, krene da hapsi lidere Demokratskog fronta, onda će uz proteste na jesen biti pokrenut i bojkot parlamenta. Jedan od čelnika DF-a Milan Knežević rekao je juče da ako se predloži Skupštini skidanje imuniteta poslaniku Nebojši Medojeviću, Demokratski front će navjerovatnije napustiti parlament.
– Demokratski frtont će, ukoliko se zatraži skidanje imuniteta Medojeviću zbog izgovorene riječi u Skupštini, prekinuti svaku konstruktivnost u parlamentu, odbiti da učestvuje u radu bilo kog odbora i najvjerovatnije napustiti parlament i izaći na proteste – saopštio je Knežević juče u parlamentu.
On je podsjetio da je Medojević prije tri sedmice, kada se raspravljalo o radu Tužilačkog savjeta, iznio sumnje o povezanošću glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića sa farmaceutskom mafijom i nezakonitim sticanjem imovine.
Katnić je skidanje imuniteta dijelu čelnika DF-a – Andrije Mandića i Milana Kneževića – tražio i ranije, a potom i još jednom čelniku tog saveza – Nebojši Medojeviću. Iz DF-a su ranije isticali da su godinama pod institucionalnim terorom, i da su na meti režima Mila Đukanovića, čija je Katnić udarna pesnica.
Analitičar Boris Marić za „Dan” kaže da je Demokratski front izgradio prepoznatljiv izraz političkog djelovanja.
– Koncept raznorodnih programskih osnova sa dominantnim tvrdo postavljenim stavom – mi ili on, opozicija ili vlast, DF ili ništa – uz insistiranje na rješavanju srpskog pitanja u Crnoj Gori godinama funkcioniše i ovaj savez drži na vrhu opozicione ponude – ocjenjuje Marić.
On navodi da najavljena nova–stara politička akcija treba da skrene pažnju na DF i da postavi razliku između njih i drugog dijela opozicije.
– DF sebe vidi kao lidera opozicionih akcija. Domete tek treba vidjeti, posebno u odnosu na inicijativu saveza Demokrate – pokret URA. Mislim da će opozicionim subjektima van DF-a trebati dodatna inicijativnost, i precizan politički cilj. DF će svojom inicijativom otežavati pozicije onih subjekata koji se budu zalagali za otvaranje procesa pregovora. Na akciju DF-a treba gledati kao na politički legitimnu poruku da je politika surov zanat u kome dominiraju parcijalni interesi. Takav pristup je velika prepreka za suštinsko jačanje opozicionog izraza, ali nepogrešiv metod za opstajanje na političkoj areni – ukazuje Marić.
Demokratski front već jednom je pokretao proteste, i to na jesen 2015. godine, ali nakon akcije policije 24. oktobra te godine, oni su prekinuti. Bilo ih je i kasnije, ali nijesu duže trajali.
Politički analitičar Božidar Čolaković ističe za „Dan” da ako se može suditi po prvim reakcijama na DF-ovu najavu novih protesta na jesen, uz manje ili više oštro intonirane primjedbe i obostrana optuživanja za saradnju sa režimom, onda se može reći da osnovni preduslov–podrška većine opozicionih partija – za uspjeh i pozitivan rezultat protesta teško može biti ispunjen. Drugačije može biti, kako kaže, ako dođe do bitnijih pomjeranja na političkoj sceni.
– Stranke koje trenutno imaju primat na opozicionoj strani imaju drugačiji pristup rješavanju političke krize, javnosti poznat kao „Plan za prevazilaženje aktuelnog političkog i institucionalnog stanja u Crnoj Gori”. Teško se može očekivati da podrže najavljene proteste, bar dok se do određene granice ne iscrpe mogućnosti ad hok skupštinskog radnog tijela u kom bi se vodio dijalog o predloženom planu i tražilo kompromisno rješenje – rekao je Čolaković.
Prema njegovom sudu, DF rizikuje da, iako inicijator dešavanja od prije skoro tri godine koja su rezultirala konstituisanjem Vlade izbornog povjerenja (ali bez učešća Fronta, koji je imao drugačiji koncept rješenja) organizujući proteste koje ne bi podržale ostale opozicione partije, dođe u nezavidnu situaciju.
– U svakom slučaju, ukoliko sinhronizovana akcija opozicionih partija (a ne bi trebalo unaprijed isključivati kao nemoguć scenario po kom bi i protesti mogli biti dio te akcije) izostane, onda se, bez obzira na motive, izgovore ili razloge zašto je to tako, ne može ni sa stanovišta cilja – pripreme prvih elementarno fer izbora – očekivati kvalitativni pomak – zaključio je Čolaković. M.V.
Kriza će nastaviti da se produbljuje
Kako je rekao Čolaković, ukoliko se ne prevaziđe nivo međusobne surevnjivosti i optuživanja, pojedinačne inicijative se u samom začetku mogu oslabiti do mjere na kojoj neće predstavljati veliki problem vladajućoj partiji, a ni ostaviti utisak ozbiljne alternative kod sve većeg broja apstinenata.
– Politička kriza će nastaviti da se produbljuje, a ko će imati primat u opoziciji teško da može biti više od pitanja drugorazrednog značaja – kaže Čolaković.