Položaj srpskog naroda u Crnoj Gori je veoma složen i znatno teži nego što je bio uoči i nakon referenduma o izdvajanju Crne Gore iz zajedničke države, rekao je predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta (SNS) Momčilo Vuksanović. On je kazao da sve ono što je srpski narod mogao ostvariti u tom vremenu sada nije moguće.
– Srbi u Crnoj Gori su sada u mnogo nezavidnijem položaju i za njih gotovo da ne postoji perspektiva planiranja budućnosti u Crnoj Gori ukoliko nijesu spremni na promjenu identiteta i prihvatanje nove državne koncepcije, odnosno pretvaranje srpskog identiteta u montenegrinstvo. Srba u Crnoj Gori nema u državnim institucijama – počev od mjesne zajednice, pa do diplomatije – kazao je Vuksanović u razgovoru za „Dan”.
On je dodao da je zastupljenost Srba u državnim institucijama daleko manja nego što je to bio slučaj uoči i nakon referenduma o izdvajanju Crne Gore iz zajedničke države sa Srbijom.
– To znači da gotovo nijedan građanin Crne Gore koji se nacionalno izjašnjava kao Srbin u proteklih deset godina nije zasnovao radni odnos u državnim institucijama ili institucijama lokalne samouprave ukoliko nije promijenio odnos prema nacionalnom identitetu – rekao je Vuksanović.
Na pitanje kako vidi optužbe da nacionalni savjeti ne rade dovoljno u interesu zajednica koje predstavljaju, on je kazao da je saglasan sa konstatacijom da nacionalni savjeti ne rade dovoljno u interesu zajednica koje predstavljaju, ali ne na način na koji kritizeri koji su iznijeli takvu konstataciju žele to da predstave.
– Formiranje nacionalnih savjeta u Crnoj Gori je stvorilo mogućnost za uspostavljanje kvalitetnog povjerenja među nacionalnim zajednicama. Međutim, aktuelna vlast je od samog početka po svaku cijenu željela da kontroliše funkcionisanje nacionalnih savjeta i njihov odnos prema očuvanju sopstvenog identiteta u Crnoj Gori. U prvom sazivu, nacionalni savjeti su funkcionisali na zavidnom nivou. Nakon ulaska manjinskih nacionalnih partija u koaliciju sa aktuelnom vlašću, sve se mijenja, naročito odnos prema Srpskom nacionalnom savjetu i srpskom narodu u Crnoj Gori. U vrlo kratkom vremenu, kroz izuzetno komplikovanu proceduru, dva puta se mijenja Zakon o manjinskim pravima i slobodama isključivo u dijelu koji se tiče Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, koji, iako poslednji put usvojen u maju 2017. godine, još nije implementiran – istakao je Vuksanović.
On je podsjetio da 2018. godine nije raspisivan konkurs Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za očuvanje identiteta nacionalnih zajednica.
– Vlast je to postigla kroz velikodušnu podjelu funkcija bivšim funkcionerima nacionalnih savjeta, koji su zahvaljujući kooperativnosti postali istaknuti povjerenici Vlade i Skupštine Crne Gore. Rezultat svega toga je očigledna namjera da se sredstva namijenjena Fondu za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava ne podijele nacionalnim zajednicama za projekte na očuvanju nacionalnog, kulturnog, jezičkog i vjerskog identiteta, već da se otmu od nacionalnih zajednica koje predstavljaju nacionalni savjeti i da se vrate u budžet Crne Gore – ocijenio je čelnik SNS-a.
Govoreći o odnosu crnogorske vlasti prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Vuksanović je kazao da je u borbi za promjenu identiteta Crne Gore i njenih građana vlast snagom državne moći uspjela da promijeni mnogo toga.M.V.

Ignorišu većinu građana

Vuksanović je podsjetio da je srpski jezik u Crnoj Gori preimenovan u crnogorski bez obzira na to što se na svim zvaničnim popisima najveći broj građana u Crnoj Gori izjasnio da im je srpski jezik maternji.
– Državna administracija, ipak, to nije uvažavala, pa je Ustavom crnogorski jezik definisan kao službeni, a srpski jezik, isto kao i jezici manjinskih zajednica, kao jezik u službenoj upotrebi. U ovom trenutku srpske organizacije u Crnoj Gori, bez obzira na ubjedljivu argumentaciju, to ne mogu riješiti. Dosadašnje aktivnosti su to pokazale, ali pokazale i nedovoljnu angažovanost države Srbije da se svojim sunarodnicima obezbijedi tretman koji proizlazi iz zastupljenosti upotrebe srpskog jezika u Crnoj Gori. Srpski nacionalni savjet očekuje i po ovom pitanju, ali i po pitanjima svih drugih potreba srpskog naroda u Crnoj Gori, da se institucije Republike Srbije više uključe u rješavanje ovih problema – kazao je Vuksanović.