Venecijanska komisija i ODHIR dali su hitno zajedničko mišljenje na Nacrt zakona o izboru odbornika i poslanika u cilju, kako su naveli, poboljšanja usaglašenosti nacrta zakona sa međunarodnim standardima ljudskih prava i OEBS-ovim obavezama. U dokumentu se navodi da je mišljenje na nacrt tog zakona u aprilu tražio tadašnji potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović ali da zbog situacije izazvane virusom korona to nisu mogli obaviti ranije, već da su poslije par sastanaka dokument sačinili 8–9. oktobra na Plenarnoj sjednici u onlajn formatu.

Ključne četiri preporuke su da: Slučajevi i postupci za razrješenje ili zamjenu članova izbornih komisija, uključujući biračke odbore, trebalo bi da budu precizniji i otvoreni za sudsku kontrolu, pri čemu treba razmotriti definisanje mehanizma za rješavanje sporova kako bi se spriječila i/ili suzbila svaka zloupotreba prava parlamenta da raspusti CIK (DIK); Treba osigurati adekvatnu zastupljenost nacionalnih manjina u članstvu izbornih komisija; Nacrt zakona treba da uspostavi detaljna pravila za prikupljanje i verifikaciju potpisa; kao i preporuka da bi ponovljeni izbori trebali biti potrebni samo u slučaju grubog kršenja zakona gdje je neslaganje moglo uticati na izborne rezultate i naknadnu raspodjelu mandata.

– Ponavljanje glasanja bi trebalo da bude regulisano jasnim pravilima i samo obavezno u slučaju grubog kršenja zakona gdje je neslaganje moglo djelimično ili u potpunosti uticati na ishod izbora, odnosno dodjelu mandata. Oni smatraju da se ponovljeno glasanje ne bi trebalo održavati tamo gdje je manja izborna nepravilnost ili nedjelo nije moglo uticati na dodjelu mandata – navodi se u dokumentu.

ODHIR i Venecijanska komisija podsjećaju na važnost usvajanja izbornog zakonodavstva zasnovanog na širokom konsenzusu nakon opsežnih javnih konsultacija sa svim relevantnim zainteresovanim stranama.

Kad je riječ o Državnoj izbornoj komisiji (DIK), ODHIR i Venecijanska komisija konstatuju da je nacrtom zakona predviđena promjena naziva u Centralnu izbornu komisiju (CIK) te da se uvodi nova procedura za izbor članova komisije. Preporuka je da se zakonom reguliše proces donošenja odluka u vezi sa imenovanjem kandidata za CIK i obezbijedi mehanizam protiv zastoja tog postupka.

Sporno je, kako navode, i to što je zakonom predviđeno da odluku o izboru članova CIK-a sprovodi parlament. Smatraju da to ne može biti pravilan izbor, budući da parlament može prihvatiti ili odbiti samo cijelu listu kandidata – i to prostom većinom.

– Parlament ima pravo da raspusti CIK ako se on ne sastane duže od šest mjeseci bez opravdanja ili ako ne izvrši aktivnosti u okviru svoje odgovornosti. Ta nova ovlašćenja parlamenta su pozitivna kad se pozivaju specifične aktivnosti CIK-a kao osnova za otpuštanje, u skladu sa međunarodnim dobrom praksom. Međutim, postavlja se pitanje da nisu data preširoka ovlašćenja parlamentu i mogućnost zloupotrebe – navodi se u preporukama.

S.R.

---

Članove OIK-a imenuje CIK nakon javnog konkursa
Nacrt zakona revidira procedure za formiranje OIK-a, pa će sada članove OIK-a imenovati CIK nakon javnog konkursa.
Konstatuju i da n​acrt zakona nema jasnoću u pogledu okolnosti u kojima se može podnijeti zahtjev OIK-u za promjenu sastava biračkih odbora.
– Nacrt treba izmijeniti kako bi se omogućila zamjena članova biračkih odbora samo pod strogim uslovima. Kasne promjene u sastavu biračkih odbora moraju biti ograničene na izuzetno izuzetne okolnosti – navodi se u preporukama.