Kancelarija za evropske integracije planira da, u susret dinamičnijoj fazi pregovora s Evropskom unijom, unaprijedi pregovaračku strukturu, saopštila je u razgovoru za „Dan“ Zorka Kordić, glavni pregovarač Crne Gore sa EU. Kako je objasnila, potreba za inoviranjem strukture i dinamike rada timova za pregovore vezana je posebno za dva faktora.

– Novi sastav Vlade je uveo izmjene u pogledu broja, strukture i funkcionisanja ministarstava, pa ćemo u dijalogu s resorima povodom odabira predstavnika akcenat staviti na to da sve sektorske politike EU u 33 poglavlja pregovora budu adresirane na sveobuhvatan način. Potrebno je da resori obezbijede i odgovarajuće predstavnike u strukturi za praćenje sprovođenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju – kazala je Kordić.

Ona je istakla da će nova metodologija za pregovore sa EU, iako u tehničkom smislu ne donosi tematske izmjene u pregovaračkom okviru sa Crnom Gorom, biti važna za unapređenje političkog dijaloga s EU.

Po njenom sudu, s obzirom da smo na pragu nove višegodišnje finansijske perspektive EU 2021–2027, mora se formirati i nova upravljačka struktura za korišćenje sredstava pretpristupne podrške IPA 3.

– Ovo je važno naročito da bismo obezbijedili instrumente za korišćenje sredstava iz Ekonomskog i investicijskog plana za Zapadni Balkan, vrijednog devet milijardi eura. To je suma koju je EK namijenila za ekonomski oporavak regiona, uključujući projekte saobraćajne i energetske infrastrukture, zelene ekonomije i digitalne transformacije – rekla je Kordić.

Ona je naglasila da su poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost), zbog specifičnog pregovaračkog okvira koji EU ima sa Crnom Gorom, pokretač reformi i mjera napredovanja cjelokupnih pregovora.

– Za razliku od svih drugih poglavlja, prilikom čijeg otvaranja je Evropska komisija odmah definisala završna mjerila, u poglavljima 23 i 24 imamo i zadatak ispunjavanja takozvanih privremenih mjerila. Tokom 2021. godine akcenat će biti upravo na dobijanju izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila, koji priprema Evropska komisija i podnosi ga državama članicama EU na usvajanje. Ovaj izvještaj bi trebalo da definiše završna mjerila za ova dva poglavlja, čime ćemo dobiti jasne smjernice za dalje reformske procese u vladavini prava – pojasnila je Kordić i dodala da će u narednim mjesecima sinergijski napori sve tri grane vlasti biti ključni za ispunjavanje preostalih mjerila.

M.V.

---

Pravo EU moramo prenijeti do kraja 2023. godine
Na pitanje koliko je realno da pregovori sa EU budu okončani do kraja 2024. godine, Kordić je rekla da mora da bude podvučen strateški cilj Crne Gore da bude prva naredna članica EU i da ćemo zajedničkim angažovanjem svih segmenata našeg društva uvesti našu zemlju u EU.
– Da bismo to ostvarili, a polazeći od 2025. godine kao kredibilne perspektive za članstvo, potvrđene kako u strateškim dokumentima Evropske unije o politici proširenja, tako i u očekivanju komesara za proširenje Olivera Varheljija da barem jedna država kandidat do tada postane punopravni član – mi moramo uložiti sve napore da zapravo do kraja 2023. godine obezbijedimo da sva pravna tekovina EU bude prenesena u nacionalno zakonodavstvo i institucije spremne za njenu primjenu – kazala je Kordić.