Crna Gora od 18. januara u svojim misijama širom svijeta neće imati nijednog ambasadora. Do toga će doći jer je premijer Zdravko Krivokapić pozvao sve crnogorske ambasadore da se do ovog datuma vrate u zemlju, kako sada stvari stoje, bez bilo kakve informacije koliko će sve to trajati i hoće li se vratiti svom poslu ili ne.
Pored sedam ambasadora kojima je spremljen opoziv, moraju se vratiti i ostali kako bi premijer sa njima obavio konsultacije, nakon kojih će odlučiti koga će vratiti, a koga ostaviti kući.
Ovo praktično znači da će 18. januara crnogorske ambasade širom svijeta funkcionisati na nivou otpravnika poslova, što nije sporno s aspekta zakona i konvencija, ali jeste neuobičajeno. Za takvo stanje odgovorni su samo Ministarstvo vanjskih poslova, koje nije dalo detaljnije obrazloženje zašto povlači dio ambasadora i šta namjerava da uradi sa ostalima, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, koji odbija da potpiše ukaz o opozivu pozivajući se na formalne razloge, kao i parlament koji nije još detaljnije raspravljao o ovoj situaciji. U ovakvim okolnostima ambasade će i dalje funkcionisati, mada donekle smanjenim kapacitetima, što bi možda moglo da se odrazi u određenoj mjeri na konzularne poslove i druge usluge od značaja za građane.
Nakon formiranja nove vlade očekivalo se da će pod lupu doći i diplomatska mreža, koja je godinama označavana kao leglo partijskih i kontroverznih kadrova, utočište za zaslužne i „prvoborce”. Prvi potez napravio je ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović, kada je inicirao opoziv sedam ambasadora.
No, predsjednik Crne Gore odbio je da potpiše ukaz o opozivu sedam ambasadora i zatražio objašnjenje tvrdnji da su radili protiv interesa države.
Između ostalog, takav zahtjev je obrazložio i tvrdnjom da je sve ovo važno i zbog predsjednika Crne Gore koji im je potpisao akreditivna pisma kojim ih preporučuje šefovima država prijema.
Đorđe Radulović opozvao je Darka Pajovića iz Kine, Miodraga Vlahovića iz ambasade pri Svetoj stolici, Obrada Miša Stanišića iz Bosne i Hercegovine, Veru Kuliš iz Njemačke, Dušanku Jeknić iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Sanju Vlahović iz Italije i Tarzana Miloševića iz Srbije. M.V.

---

U diplomatskoj mreži preko 150 službenika
Crna Gora ima otvorene ambasade naše zemlje u 30 zemalja svijeta, šest stalnih misija i četiri generalna konzulata u zemljama u inostranstvu. U diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inostranstvu zaposleno je 207 lica, od čega 151 osoba radi u ambasadama širom svijeta. Takođe, Crna Gora ima šest stalnih misija pri međunarodnim organizacijama, između ostalih misija pri Evropskoj uniji, sa sjedištem u Briselu, stalna misija pri Organizaciji Ujedinjenih nacija, sa sjedištem u Njujorku, stalna misija pri Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju i specijalnim organizacijama UN, sa sjedištem u Beču, te pri NATO-u u Briselu. Crna Gora ima predstavnika u Stalnoj misiji pri Ujedinjenim nacijama i drugim međunarodnim organizacijama i Stalnoj misiji pri Savjetu Evrope, sa sjedištem u Strazburu.