Među najmlađim članovima Društva pčelara Kotora je Vladan Vuković, informatičar zaposlen u Institutu za biologiju mora. Sa ovim lijepim i koristanim hobijem upoznao ga je Ljubo Pejović, jedan od najpoznatijih i najstarijih kotorskih pčelara, od koga svi članovi rado traže savjet i podršku. Tako je bilo i sa Vladanom, koji se Ljubu obratio kad mu je roj pčela „zaglavio” u kućnom dimnjaku.
- Pčelarstvom sa počeo da se bavim 2014.godine, kada sam otkrio jedan roj pčela u dimnjaku naše porodične kuće u Dobroti. Uspio sam nekako da izvučem roj, ali sam tom prilikom povrijedio maticu koja je uginula. Tada mi je pomogao Ljubo Pejović, iskusni pčelar, koji živi u blizini, on mi je donio novu maticu iz svog pčelinjaka. Zahvaljujući njemu održao sam to društvo. To je prva košnica koju sam stekao, a zatim sam, po osnovu akcije za stimulisanje mladih pčelara, dobio još tri košnice sa rojevima preko Ministarstva poljoprivrede. Trenutno imam sedam košnica, koje mi uljepšavaju slobodno vrijeme nakon radnog vremena na poslu, kaže Vladan Vuković i dodaje da je važna volja i želja da se radi ovaj posao.
- Lijepo je uzgajati pčelinjak na sopstvenom placu, ali danas ih drže i na krovovima po hotelima u velikim metropolama, u Parizu, na Menhetnu u Njujorku, to je sada trend. Boravak među pčelama me relaksira, donosi mir, sve se zaboravi kad se uđe u pčelinjak. Bude ponekad i napornijeg posla, kao što je jurnjava za rojevima, ali sve se to završi. Veći dio je uživanje u tome, iako se ništa ne može postići bez truda i rada, kaže mladi pčelar. Podršku mu pružaju ukućani, mada postoji bojazan iz komšiluka, gdje ima male djece, s obzirom da ubod pčele nije baš bezopasan, te maksimalno obazrivo pristupa pčelinjaku u vrijeme rojenja.
- Brzo se vide sve lijepe strane pčelarskog zanata i nema potrebe za strahom od uboda pčela. Nemam puno prostora u dvorištu da širim pčelinjak, te moram naći neki adekvatniji prostor, proširenje se nameće kao prirodan proces. Med sa ovog područja je obogaćen ljekovitim biljem sa primorja, kadulja, majčina dušica, vrijes, zanovijet, ima i kestena u Stolivu i Morinju, ima bagrema i drugih medonosnih biljaka, koje ovaj bokeški med svrstavaju među najkvalitetnije - objašnjava ovaj 35-godišnji pčelar, koji je ujedno i sekretar društva.
S obzirom da je vješt u rukovanju sa računarom, lako uspostavlja komunikaciju sa svim članovima udruženja. Društvo trenutno ima 45 članova, koji uzgajaju između 1600 i 1700 košnica. Članovi su iz Morinja, Risna, Orahovca, Kotora, Prčanja, iz Kavča, ali nisu vezani samo za teritoriju opštine Kotor, tako da su dvojica iz Đenovića i Baošića, a jedan iz Krtola. Neki su učlanjeni u više društava, jer imaju pčelinjake na teritorijama dvije opštine, neki su tu iz prijateljskih ili tradicionalno dobrih odnosa sa članovima Društva pčelara Kotora..
M.D.P.