Za desetak godina upornog ispitivanja karakteristika vinove loze koja bi mogla da uspijeva u plavsko-gusinjskoj kotlini, koju ne odlikuje klima pogodna za uzgoj mediteranskih kultura, plavski poljoprivrednik Dževat Šarkinović ipak je uspio da dođe do sorti vinove loze koja može da se gaji u tom kraju.
Tako je tražeći vinovu lozu pogodnu za uzgoj u ovim krajevima Šarkinović došao do zanimljivih sorti iz Ukrajine, iz Rusije, pa čak i iz Kine i Amerike, ispitao je čak negdje oko pedesetak sorti. Ove godine, pak, zasadio je vinograd sa onim lozama koje su se dosad pokazale najzahvalnijim i najotpornijim. Ipak, nije se odlučio samo za jednu sortu vinove loze.
- Ove godine počeo sam da sadim vinograd, koji će kada sadnja bude gotova biti otprilike oko sedam ari, i na kome će se nalaziti oko 270 čokota. Čokote sadim u rasponu od dva metra, sa pedeset centimetara u redu. Zasadio sam oko 50 čokota loze, a najviše su zastupljene ukrajinske sorte, koje su izuzetno kratke vegetacije, poprilično otporne na niske zimske temperature, kao i na bolesti, a da pri tome imaju kvalitet grožđa toplijih dijelova Evrope. Na jesen ću najvjerovatnije dopuniti ovu parcelu sa oko 120 čokota vinove loze. Već sada dobio sam zadovoljavajući rod grožđa, a koji i odgovara onome što tvrde ukrajinska i ruska literatura za te vrste loze, na ovom klimatu. Pojedine sorte grožđa zriju već od polovine jula, a zadovoljan sam i grožđem koje prispjeva do polovine avgusta, otprilike kad sazrijeva i lubenica. Tako će na mojim štandovima moći da se kupe i lubenice i grožđe - priča vidno zadovoljan Šarkinović.
Zastupljena su kaže uglavnom stona grožđa, a postoji i nekoliko vinskih sorti, koja su prethodnih godina pokazala da s uspjehom mogu da se gaje u plavskom kraju, a da pri niskim temperaturama koje vladaju na ovoj nadmorskoj visini, čak do minus 20 stepeni Celzijusovih, nije stradao niti jedan rodni pupoljak.
- To su sorte kratke vegetacije; „nadežda ranaja”, „atos”, „padarok nesvetaja”, „zolotaja koroleva”... Dakle nastojaću da gajim grožđa koja sazrijevaju od polovine avgusta do polovine septembra, a ostala ću izbaciti. Veličina ploda pojedinih vrsta iznosi i veličine šljive „požegače” ili „jesenke”. Tu je i bijelo, crno i roze grožđe. Zemljište na kome formiram vinograd ima 70 odsto pijeska i 30 ilovače. Vinogradu je urađen podzemni sistem navodnjavanja kap po kap i biće špalirski uzgojni oblik na tri nivoa žice - pojašnjava Šarkinović.
N.V.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.