U okviru projekta „Agro Dizajn – crnogorska kultura hrane”, u Rožajama je održana radionica namijenjena grafičkim dizajnerima, likovnim umjetnicima, predstavnicima kreativnih industrija i sektora poljoprivrede, odnosno proizvođačima tradicionalne crnogorske kuhinje i drugih proizvoda. Projekat sprovode ministarstva, kulture i poljoprivrede, a cilj je ujedinjenje zajednica poljoprivrednika i proizvođača tradicionalne hrane sa kreativnom zajednicom i zajednicom dizajnera na planu značaja izrade prepoznatljivih deklaracija na pakovanjima prehrambenih proizvoda namijenjenih kupcima.
Predstavnica Ministarstva kulture Marija Nikčević, je kazala da je kroz nekoliko radionica bilo je različitih tumačenja značaja samog pakovanja i serviranja hrane, kao i komuniciranja hrane sa tržištem kroz etiketiranje i promociju vrijednosti brendiranih proizvoda.
– Danas smo čuli iskustva pčelara sa područja Rožaja, kao i drugih proizvođača koji govore o iskustvima kao i o onome šta bi trebalo unaprijediti kada je riječ o dizajnu. Ovdje smo primijetili problematične elemente kao što su naljepnice i pakovanja ali tu smo da to riješimo i ukažemo na te greške, kao i da pomognemo svojim savjetima i sugestijama te dovođenja do prepoznatljivosti Crne Gore kroz tradicionalnu hranu – kazala je
Kada je riječ o marketinškom značaju, odnosno samoj vidljivosti crnogorskih proizvoda na tržištu na radionici je konstatovano da su na tržištu prilično ujednačene etikete i načini pakovanja, te kutije i kante u kojima se pakuje hrana.
– Cijela serija elemenata koji čine samo pakovanje hrane su skoro ujednačeni na prostoru Crne Gore, jer hijerarhija elemenata na samoj naljepnici odnosno deklaraciji, od kolorita do pogrešnih informacija nijesu usaglašeni na pravi način. Bilo je još dosta stvari koje smo sagledali kao probleme i ukazali smo proizvođačima na te greške sa željom da se to što prije unaprijedi s obzirom da se na ovaj način ulazi u zonu nelegalne trgovine – kazala je ona.
Načelnica Direkcije za šeme kvaliteta u Ministarstvu poljoprivrede Merisa Čekić je istakla da rade na sistemu kvaliteta geografskih oznaka, oznaka kvaliteta te garantovano tradicionalnih specijaliteta.
– Sa proizvođačima smo pričali o načinu zaštite njihovih brendova kao što je pljevaljski sir, njeguški pršut i svih drugih tradicionalnih proizvoda. Prepoznali smo da oni još nijesu na svijesti razvoja da idu kolektivno već nekako bježe od tih udruženja. Zato je Ministarstvo usvojilo zakon po kojem je moguć individualni pristup. Jedini način da proizvođač dugoročno obezbijedi plasman proizvoda i opstanak na tržištu upravo je način pakovanja odnosno deklarisanje proizvoda.. proizvođači moraju da razmišljaju o sistemima kvaliteta jer država stoji reklamom iza njih – kazala je Čekićeva.
Ona je istakla da se na radionicama najviše susreću sa načinom prodaje meda, koji se trenutno prodaje iz ruke u ruku što nije dozvoljeno jer zalazi u sivu zonu.
Dizajner Petar Kovačević, objašnjavao je prisutnim proizvođačima, mogućnosti i način osmišljavanja etiketa i deklaracija i kako one treba da izgledaju da bi privukle pažnju potrošača.
O sektoru pčelarstva i neophpodnoj saradnji dizajna, grafičkih dizajnera i pčelarskog sektora govorila je Dragana Šutović. V.Ra.


Poruka sa etikete

Proizvođač meda Ešef Husić je ukazao da pored vizuelizacije etikete bitnija je poruka na deklaraciji.
– Mi u Rožajama, po dragocjenim podacima prof. dr Halila Markišića, imamo 2.160 biljnih vrsta od čega je 70 posto medonosnih i to je pravo bogatstvo za proizvodnju meda. Ovi podaci govore o kakvom kvalitetu ovdašnjih proizvoda se radi, od meda, mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda. Međutim, nama je problem u znanju i umijeću upravljanja onim što nam je priroda dala. Smatram da imamo kvalitet bolji od Švajcaraca ali mi te proizvode ne umijemo da upakujemo na kvalitetan način – kazao je Husić, koji smatra da bi trebalo izraditi katastar medonosnog bilja jer na taj način mogli bi smo da privučemo strane potrošače.