Svakoga dana čak sedam odsto ljudi na planeti žali se na gorušicu. Na nedjeljnom nivou taj procenat je skoro tri puta veći, a na mjesečnom iznosi 40 odsto. Što je osoba starija, to su simptomi češći i izraženiji, pokazuju rezultati istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije.
Zbog čega se javlja gorušica, na koje bolesti može da ukaže, kako je najlakše sanirati i koje preventivne mjere bi svako od nas mogao da preduzme za „Dan” govori doktor medicine Marija Kozomara.
– Gorušica, odnosno žgaravica koju karakteriše povratak želudačne kiseline u jednjak je zdravstveni problem koji se javlja već od 20. godine života – kaže dr Kozomara. – Najčešći uzročnik pojave gorušice je nepravilna ishrana, prije svega nekontrolisano i pretjerano konzumiranje masne, pržene i pohovane hrane, kao i unos većih količina alkohola. Ustanovljeno je da i pojedine vrste voća koje unosimo na prazan stomak mogu da izazovu gorušicu; ovo se posebno odnosi na citrusno voće poput limuna, pomorandže i grejpfruta. Gorušica je obično posljedica slabosti mišića, donjeg ezofagealnog sfinktera koji u obliku prstena okružuje donji dio jednjaka koji „vodi” hranu u želudac. Kada gutamo hranu ovaj mišić se otvara, omogućava ulaz hrane u želudac i potom se zatvara kako ne bi došlo do povratka želudačne kiseline u jednjak. Ukoliko se želudačna kiselina vrati u jednjak, nastaje neprijatni osjećaj žarenja praćen bolom.
Da li je nepravilna ishrana jedini uzročnik pojave žgaravice?
– Nije. Do vraćanja želudačne kiseline u jednjak ili usta može da dođe i usled upotrebe pojedinih vrsta ljekova kao što su aspirin, brufen, andol, dikolfen i antibiotici, ili zbog njihovog nepravilnog kombinovanja. Naime, dokazano je da nesteroidni ljekovi smanjuju cirkulaciju u želucu, a samim tim i odbrambenu barijeru sluznice želuca. Zbog toga se na gorušicu najčešće žale pacijenti koji boluju od više bolesti i istovremeno koriste razne ljekove, uključujući i nesteroidne. Takođe, gorušicu može da izazove i pojava hijatalne hernije, odnosno kile koja se nalazi između želuca i jednjaka. Najzad, ne bi trebalo zanemariti ni stres kao okidač, a ponovljene epizode gorušice mogu da dovedu do gastroezofagealnog refluksa (GERB).
Koji su simptomi po kojima možemo da prepoznamo žgaravicu?
– Glavni simptom je bolni osjećaj pečenja u grudima koji se najčešće javlja sat vremena poslije jela. Ali, ako se često javlja i prate ga i drugi simptomi, može da ukaže na pojavu drugih oboljenja. Zato je u tom slučaju neophodno obaviti detaljnije ispitivanje i poslati pacijenta na endoskopski pregled jednjaka i želuca kako bi se na vrijeme otkrili razlozi zbog kojih se gorušica javlja. Jer, učestale epizode gorušice vremenom mogu da izazovu karcinom završnog dijela jednjaka i početnog dijela želuca.
Kada je neophodno uraditi endoskopski pregled?
– Ova vrsta pregleda preporučuje se ako se gorušica javi prvi put poslije 45. godine kod muškaraca i poslije 50. godine kod žena. Takođe, endoskopski pregled je indikovan kod pojave ozbiljnijih simptoma poput anemije, gubitka kilaže, otežanog gutanja, pojave krvi u stolici ili ako se gorušica i pored terapije ne smiruje duže od dvije godine.
Među najčešće narodne ljekove za gorušicu spominju se mlijeko i pepermint bombone. Da li oni zaista mogu da ublaže simptome?
– Bombone na bazi mente opuštaju donji dio jednjaka, ali to ne znači da su korisne u borbi protiv gorušice. Takođe, ni mlijeko nije lijek za ovakvo stanje, jer kada stigne u želudac ono pojačava lučenje kiseline, pa stanje postaje još gore. Gorušica se vrlo uspješno liječi antacidima, ljekovima koji neutrališu želudačnu kiselinu i ublažavaju bol. Takođe, dobre rezultate daju i H2 blokatori, kao i nova generacija ljekova iz grupe inhibitora protonske pumpe koji sprečavaju stvaranje kiseline u želucu. Kod nekih pacijenata neophodno je preporučiti terapiju održavanja, uz obaveznu promjenu navika u ishrani.
Koje su mjere prevencije da do gorušice ne dođe?
– Preporuka je da pacijenti veoma umjereno unose ljutu, masnu i slatku hranu, jer ona pojačava izlučivanje želudačne kiseline. Trebalo bi svesti na najmanju moguću mjeru konzumiranje ljute paprike, bijelog luka, slatkiša, masnih i kaloričnih mesa i mesnih prerađevina, kao i kafe, gaziranih napitaka i alkohola. Malo je poznato da su i voćni sokovi veliki izazivači gorušice, te bi ih trebalo piti u manjoj količini. Najbolje je da posljednji obrok bude najmanje tri sata prije odlaska na spavanje. Velike količine hrane, prejedanje, brzo unošenje hrane u želudac, gojaznost, konzumiranje cigareta i alkohola, nošenje tijesne odjeće u predjelu stomaka i naše tradicionalno ležanje poslije obroka „da se hrana slegne” preduslov su za nastanak gorušice. Uz sve navedeno, trebalo bi izbjegavati i emocionalne stresove, jer oni takođe mogu da izazovu bolove u želucu.
Snežana Moldovan

Gorušica u trudnoći
Kod mnogih žena žgaravica se javlja samo u vrijeme trudnoće. Kako objašnjava dr Kozomara, glavni uzrok ove pojave je usporen rad sistema za varenje do čega dolazi usled rada hormona, pa se hrana duže zadržava u želucu.
- Takođe, hormoni kod trudnica utiču da se mišići između jednjaka i želuca opuste, pa se javlja žgaravica – ističe dr Kozomara. – U posljednjem tromesečju trudnoće materica se dodatno uvećava i pritiska želudac, što može da pogorša osjećaj nelagodnosti i bola u želucu. Zbog toga je savjet trudnicama da jedu manje a češće, da sat vremena poslije obroka ostanu u sjedećem položaju, da piju dosta vode i da hranu koja im ne prija izbjegavaju bez obzira na to koliko im „beba traži”. Takođe, savjet je da nikako ne uzimaju sodu bikarbonu kako bi se oslobodile mučnine i osjećaja žarenja u želucu i jednjaku, jer ona neće ublažiti simptome gorušice.