Naučnici su otkrili parazita koji nema mitohondrijski genom i to je prvi višećelijski organizam kojem je utvrđen taj nedostatak. Tako su neke činjenice poput one da je svim životinjama potreban kiseonik da bi živjele, napokon opovrgnute.
To, međutim, ne znači da ne diše, već u stvari u potpunosti živi bez kiseonika, navodi se u istraživanjeu koje je objavljeno u časopisu „PNAS”.
Tim istraživača, predvođen Dajanom Jahalomi sa Univerziteta u Tel Avivu, odlučio je da prouči parazita Henneguya salminicola koji se najčešće može naću u lososima. Pripada žarnjacima i pripada vrsti korala, meduza i anemona. Iako stvara ciste na tkivu lososa, parazit nije štetan i živi sa lososom do kraja njegovog života. Ušuškan unutar domaćina, sitni žarnjak živi u uslovima bez kiseonika. Kako to radi nije bilo moguće utvrditi bez analiziranja DNK.
Analize su pokazale da je Henneguya salminicola izgubio svoj mitohondrijski genom. Dodatno, izgubila je sposobnost za aerobnu respiraciju. Naučnici su utvrdili da je parazit razvio drugačije organele, koje se razlikuju od mitohondrijskih zbog unutrašnje membrane.
Stručnjaci su željeli da uporede svoje nalaze, pa su izveli iste testove sa DNK još jednog parazitskog žarnjaka Myxobolus squamalis, a nalazi su jasno pokazali postojanje mitohondrijskog genoma.
Rezultati bez ikakve sumnje pokazai da je samo Henneguya salminicola višećelijski organizam kojem nije potreban kiseonik da bi disao.
Kako tačno živi i dalje je misterija. Stručnjaci spekulišu da možda direktno od domaćina izvlači adenozin-trifosfat, ali to još nije utvrđeno.
Ovo otkriće ne samo da mijenja naše razumijevanje kako život može da se razvija na Zemlji, već ima velike posljedice i implikacije u potrazi za životom van naše planete.
Sposobnost da se metabolizuje kiseonik, odnosno da se diše, počela je prije 1,45 milijardi godina. Velike arheje progutale su male bakterije, a nekako je novi dom bakteriji bio pogodan i njoj i njenom domaćinu, pa su ostali zajedno.
Simbiotski odnos rezultirao je zajedničkom evolucijom oba organizma, a vremenom su bakterije postale mitihondrije. Svaka ćelija u našem tijelu, osem crvenih krvnih zrnaca, ima veliki broj mitohondrija, a one su ključne za proces disanja. Mitohondrije razlažu kiseonik na adenozin-trifosfat, koji višećelijski organizmi koriste za ćelijske procese.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.