Ručno rađenim haljinama sa vezenim motivima inspirisanim pticama, krilima, u kombinaciji sa resama i perjem, na Kotorskoj smotri Umjetnost i Moda predstavila se i modna dizajnerka Ivana Murišić. Kostimografkinja je u Crnogorskom narodnom pozorištu, a bila je i modna urednica časopisa „Šoping lista“. Nakon modne piste, uspješno se oprobala i na pozorišnoj i filmskoj sceni. Uradila je kostimografiju u predstavi „Kakav kupleraj“ u režiji Milice Kralj i Svetlane Bojković, za film „Ratovi“ reditelja Ivana Bakrača, dizajnirala je kostime baletske grupe „Ballo“ za plesnu predstavu „Walking throw“, kao i za predstavu „Hamlet u selu Mrduša Donja“ u režiji Luke Kortinija. U intervjuu za „Dan“ priznaje da su šeširi njen „fetiš“ i na neki način zaštitini znak.
– Uklapaju se u svaku kombinaciju i ne bih mogla zamisliti život bez šešira, kaže šarmantna dizajnerka.
Na čemu sada radite, neka nova kolekcija...
– Radim na više projekata. Između ostalog sam saradnica na projektu koleginice Marte Miljanić, gdje tradicionalni vez sa crnogorskih nošnji modernizujemo i apliciramo na modelima. To je projekat pod nazivom „Black Beauty“ kao odgovor na konkurs Ministarstva kulture „Živimo kulturu“.
Koliko se Vaše zvanje kostimografkinje – umjetnice prepliće sa profesijom modne dizajnerke?
– Na Akademiji lijepih umjetnosti u Beogradu sam diplomirala na scenskom i savremenom kostimu. Kroz studije sam radila na usavršavanju kako scenskog kostima tako i modnog dizajna. Smatram da je to neraskidiva veza. Različit je prilaz i način posmatranja jednog i drugog, ali je kreativni proces jako sličan. Rad na oba segmenta mi umnogome pomaže da se kreativno razvijam.
Puno ste kostima radili za filmove, pozorišne predstave...u kojoj mjeri su za vas inspirativne pozorišne,filmske priče za stvaranje modela koje će nositi žene u stvarnom svijetu; Mogu li žene danas biti junakinje „svoga filma“ i koja je tu uloga stila odijevanja?
– Svijet kostima je jako inspirativan. Počev od istorijskog kostima, koji nosi sa sobom sve karakteristike toga doba. Preko filmskog kostima, koji može dostići oblike futurizma i fantastike. Ako te elemente uprostite i iskoristite za savremeni kostim, dobijate inovaciju i veći nivo od svakodnevnog konzumiranja mode. Tako da preplitanje te dvije oblasti mogu velike rezultate dati.
Da li ste zadovoljni svojim statusom u Crnoj Gori - može li se živjeti od modnog dizajna?
– Trenutno u periodu pandemije i nestabilne situacije, teško je živjeti od bilo koga posla, a od umjetnosti možda i najkomplikovanije. Ali umjetnici su predodređeni da budu kreativci, i njihove ideje su neiscrpne. Ako ih sve iskoristite, uz preduzetnički duh, možete u svakoj sredini da opstanete i lijepo živite. Velike su mogućnosti modnog dizajna, samo ih treba znati iskoristiti.
Šta Vam znači predstavljanje na uglednoj Smotri u Kotoru?
– Mnogo mi znači. Od malena posjećujem porodično tu manifestaciju, i uvijek sam se divila dizajnerima koji predstavljaju svoje kolekcije. Kotor ima svoj šarm, i te zidine su toliko inspirativne da prave dodatnu atmosferu. Ljeto, more, uz divnu organizaciju modne kuće Fabrika. Sve ukupno, ta noć je bila prekrasna, i pored pandemije koja je aktuelna i na neki način ograničava svaku vrstu okupljanja.
Na koji način ste radili vez, zašto ste za motive odabrali baš ptice?
– Moja životna inspiracija su ptice, njihova sloboda i poletnost. Umnogome to ima veze sa osjećajem klaustofobije koja me prati u životu, pa mi ptice stvaraju osjećaj rasterećenja i širine. Na to trebamo dodati moju opčinjenost perjem i koloritom ptica. Tako je sve krenulo. A zatim sam se odlučila da moje modele realizujem kroz tehniku veza. Najprije je bilo dosta mučno dok nisam savladala istu. Sledeći stadijum je bio uživanje u realizaciji. Najprije u kompjuterskom smišljanju modela, a onda u samom vezu. Proces je trajao par mjeseci, ali su rezultati zadovoljavajući.
Hoćete li nastaviti da razvijate ovaj rad, da napravite novi brend?
– Ministarstvo Kulture je prepoznalo moj rad ‘Freedom’ i to će biti moja podrška u nastavku rada. Kolekcija koju sam predstavila je na neki način osnova moje ideje. A moj plan je da dalje razvijam ideju, koja može biti mnogo složenija i razrađena na većem nivou.
Kao urednica modnog časopisa, šta biste preporučili ženama, na koje stvari da obrate pažnju kad je stil u pitanju?
– Bila sam urednica „Shopping liste“, ali, nažalost časopisa nema više na našem tržištu. Bilo je lijepo dok je trajalo, osnivači ovog časopisa su veliko djelo učinjeli tokom njegovog postojanja. Bilo mi je drago biti dio te organizacije. Kao i tada, tako i sada preporučujem djevojkama da svoj stil grade samo po svom ličnom sezibilitetu. Nikako da se oslanjaju na trendove po svaku cijenu. Trendovi su kratkotrajni i postoje samo da bi ih prilagodili svom ličnom stilu. A ne svoj stil prilagođavati trendovima.
M.D.Popović

Unikatno umjesto masovnog
Kako vidite modu budućnosti?
-Trenutno je sve neizvjesno. Mislim da će se ljudi više okrenuti ka unikatnim modelima i manjim proizvodnjama nego masovnoj proizvodnji i jednoličnom stilu. Ipak nas je ova pandemija okrenula malo više ka domaćim proizvodima što mislim da će se tek odraziti u budućnosti.

Modni detalj „za nevolju”
Koliko aktuelne medicinske maske mogu biti izazov za dizajniranje?
-Maske najprije nisam doživljavala kao modni detalj. Više me podsjećalo na pandemiju i sve teškoće koje idu sa njom. U međuvremenu sam prihvatila situaciju i počela i maske da vidim kao modni detalj. Ali svakako se nadam da nam neće još dugo trebati.