Samostalni poslanici Neven Gošović i Novica Stanić i njihove kolege iz Socijalističke narodne partije i Demokratskog fronta Aleksandar Damjanović i Radovan Asanović dostavili su Skupštini predlog zakona za zaštitu ćiriličnog pisma, u kojem traže da se to pismo, shodno Ustavu, ravnopravno tretira i koristi kao latinica. U predlogu zakona je navedeno da svaki građanin ima obavezu da poštuje pravo na ravnopravnu upotrebu ćiriličnog pisma.
Profesor srpskog jezika na Odsjeku za srpski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Nikšiću Jelica Stojanović kazala je za „Dan” da je neophodno usvojiti zakon o zaštiti ćiriličnog pisma. Ona je rekla da je istraživanje koje su uradili studenti tog fakulteta pokazalo da je upotreba latinice zavladala u svim oblastima i da se češće koristi kinesko pismo nego ćirilično.
–Danas ćirilica u ustavnoj odredbi istrajava na „ravnopravnosti“, stečenoj, proglašenoj i usvojenoj poslije Drugog svjetskog rata, a tu „ravnopravnost“ je Crna Gora dovela do gotovo krajnje neravnopravnosti, koja je rezultirala skoro potpunim nestankom ćirilice, pogotovo iz područja koja su u bližoj nadležnosti i kontroli vlasti i njihovih isturenih odjeljenja i pojedinaca – ističe Stojanovićeva.
Ona je podsjetila da u ranijem i novom Ustavu iz 2007. godine stoji da su ćirilično i latinično pismo ravnopravni. Međutim, ona upozorava da se u praksi privodi kraju proces nestajanja ćirilice.
–U Crnoj Gori je latinica „okupirala“ sve prostore i segmente, od imena firmi, kafana, restorana, prodavnica... Gotovo da se ne mogu naći reklame na ćirilici. Takoreći nijedan bilbord nije ispisan ćirilicom. Međutim, donekle se razlikuje situacija na jugu i sjeveru Crne Gore, a ćirilica se donekle bolje drži na sjeveru – kaže Stojanovićeva.
Prema podacima koje su u raznim gradovima Crne Gore sakupili studenti studijskog programa za srpski jezik i književnost, oko 95 odsto naziva raznog tipa ispisano je latinicom.
–Manje od 80 odsto u Beranama, oko 90 u Pljevljima, do 98 na Primorju. Od primorskih gradova donekle se najbolje ćirilica zadržala u Herceg Novom, ali je i tamo blizu 90 odsto raznih natpisa dato latinicom. U Nikšiću je takođe preko 95 procenata latiničnih natpisa raznih radnja i objekata. U svim gradovima se, čini mi se, više koristi kinesko pismo nego ćirilično – ističe Stojanovićeva.
On je dodala da se ćirilica zamjenjuje latinicom i kada se daju nazivi ulica, auto-prevoznika, taksista... Kako je istakla, svuda se radi na „dolatinizaciji” i to može uništiti sve što stvarano na ovim prostorima kroz istoriju.
U predlogu zakona koji je proslijeđen u skupštinsku proceduru navedeno je da se pod zaštitom ćiriličnog pisma podrazumijeva ravnopravna upotreba ćiriličnog pisma u radu državnih organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave, javnih preduzeća, javnih ustanova i drugih organizacija i subjekata.
–Tim zakonom bilo bi predviđeno ravnomjerno štampanje školskih udžbenika i knjiga i objavljivanje zakona na ćiriličnom pismu. Pod zaštitom ćiriličnog pisma podrazumijava se njegova ravnopravna upotreba pri ispisivanju naziva mjesta, ulica, trgova, organa, organizacija i firmi. Nacionalni javni servis Radio-televizija Crne Gore obavezan je da tekstualni dio programa u ravnomjernim jednonedjeljnim vremenskim razmacima emituju na ćiriličnom pismu – stoji u predlogu.
Predlagači su istakli da je osnov za usvajanje ovog predloga sadržan u odredbama člana 16 stav 1 Ustava Crne Gore.
–Odredbama člana 13 stav 2 Ustava utvrđeno je da su ćirilično i latinično pismo ravnopravni. Sve do kraja 20. vijeka, svi listovi i časopisi u Crnoj Gori štampani su ćirilicom. Ćirilica je donedavno bila narodno pismo na cijelom balkanskom prostoru. Ćirilica je pismo na kojem se i danas opismenjavaju naša djeca. Nasuprot svemu tome, a posebno ravnopravnosti ćirilice i latinice, u Crnoj Gori danas to pismo ima samo status dozvoljenog, ali ne i ravnopravnog obavezujućeg pisma – navedeno je u obrazloženju predloga zakona.
Predlagači ističu da je ovaj zakon neophodno donijeti jer će ćirilica za kratko vrijeme nestati sa ovih prostora ako se nastavi njeno potiskivanje.
–Time bi bio izvršen ne samo diskriminacijski čin prema dijelu stanovništva koji to pismu doživljava kao jedan od najvažnijih činilaca svoga nacionalnog, jezičkog i duhovnog identiteta, nego i nezapamćeno anticivilizacijsko nasilje nad istorijom i kulturom Crne Gore –upozorili su predlagači zakona.D.B.
Jelušić: Latinica i ćirilica ravnopravne
Profesor maternjeg jezika i književnosti u budvanskoj gimnaziji Božena Jelušić ocijenila je za „Dan” da je predlog o zaštiti ćiriličnog pisma dio političkih prepucavanja, iako je kako kaže, jasno da je latinica u prednosti. Ona smatra da kod nas nije ugrožena ćirilica i da se ona koristi u zavisnosti od potreba mlađe populacije i savremene računarske opreme.
– Ja pišem ćirilicom i to pismo mi je nekako bliže srcu, a latinicu koristim prilikom rada na računaru, jer je on pogodniji za to. Mladi mahom prelaze na latinicu jer uče strane jezike sa Zapada. Nova računarska civilizacija određuje jezik i pismo. Predlog zakona za zaštitu ćiriličnog pisma tiče se političke volje da se latinica učini vodećim državnim pismom – smatra Jelušićeva.
Kako je dodala, ćirilica i latinica su ravnopravne po Ustavu, a djeca prva slova u školi uče po ćiriličnom pismu.