Broj bolovanja odobrenih do 60 dana i propratni trošak i dalje predstavljaju enigmu, jer su, prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje, za prvu polovinu ove godine državu koštali 2,25 miliona, od čega se na trudnička bolovanja odnosi milion eura, saopšteno je iz Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG). Oni su podsjetili da su u više navrata ukazivali na probleme zlopotrebe bolovanja, s aspekta njegovih multiplikativnih posledica ne samo po poslodavce i zaposlene, bilo u privatnom ili javnom sektoru, već i po društvo u cjelini.
„Dan” je krajem jula objavio da je Ministarstvo zdravlja naložilo da se kazne ljekari Doma zdravlja Podgorica koji su nezakonito propisivali bolovanja. Ta ustanova je nakon rada inspekcija supendovala dva ljekara.
– I dalje se kao glavni nedostak za praćenje tih problema javlja (ne)vođenje službene evidencije o bolovanjima do 60 dana, budući da se ne zna broj takvih bolovanja, a time ni propratni troškovi. Iz UPCG odavno ukazuju na potrebu da se moraju više pratiti i analizirati dani bolovanja za koje poslodavcu ne pripada pravo na refundaciju naknade zarade od Fonda. Mada, strah nas je da bi sve u Crnoj Gori zaboljela glava od stvarnih podataka – kaže se u saopštenju.
Oni navode da je poznato da su posledice po poslodavca u privatnom sektoru mnogo izraženije, budući da troškovi naknade zarada za bolovanja do 60 dana, izuzev trudničkog, padaju na njegov teret.
– Oni su naglasili da su državu u ovoj godini za prvih šest mjeseci troškovi bolovanja, izuzimajući trudničko, koštali više od miliona eura. Koliko je onda to isto koštalo ukupnu crnogorsku privredu, kada znamo da za odsustva sa rada do 60 dana Fond ne refundira naknadu zarade poslodavcu – naveli su iz UPCG.
Oni kažu da kada je u pitanju predlog Zakona o zdravstvenom osiguranju, u UPCG smatraju dobrim što su se kreatori teksta ipak opredijelili za to da se trudnička bolovanja refundiraju od prvog dana, kao i da se ograniči na deset dana vrijeme za utvrđivanje privremene spriječenosti od izabranog tima ili izabranog doktora, a poslije toga nadležne ljekarske komisije, u zavisnosti od vrste i prirode bolesti, u skladu sa aktom Fonda.
– Nijesmo zadovoljni rješenjem da se poslodavcu refundira iznos naknada zarada do jedne prosječne zarade zaposlenih u Crnoj Gori u prethodnoj godini. Ne zanemarujući ograničen domen budžeta Crne Gore, smatramo da je trebalo da se pođe i od ograničenog prihoda velikog broja privrednih subjekata koji se, čini nam se, često zanemaruje prilikom kreiranja mnogih zakonskih projekata, pa i ovog – naveli su iz te asocijacije.
Iz Unije su naglasili da žele da se preduzmu konkretne mjere kontrole i nadzora nad bolovanjima datim bez osnova, ne zalazeći u segment čija je greška, niti u domen stručnih dijagnostika.D.B.
Neće da snose dvomjesečne troškove
U UPCG, kako su kazali, nijesu sigurni da se finansiranje zdravstvene zaštite time dodatno ne prebacuje na teret poslodavca.
– Posebno ako se ima u vidu da nam komparativna praksa u zemljama regiona i EU pokazuje da naknada zarada za vrijeme privremene spriječenosti za rad pada na teret poslodavca za mnogo kraći vremenski period, od pet do 42 dana, nego što je to slučaj u Crnoj Gori – 60 dana – kaže se u saopštenju UPCG.
Prema njihovim riječima, ukoliko bi se spriječile evidentne zloupotrebe, a time i rasipanje budžetskih sredstava po tom osnovu, sasvim je sigurno da bi se „stvorila” sredstva za refundaciju punog iznosa isplaćenih zarada.