Rukovodstvo Univerziteta Crne Gore (UCG) protiv volje većine fakulteta i studenata reformom 3+2+3 (osnovne, magistarske i doktorske) nameće upis magistarskih studija, jer će, prema tvrdnjama sagovornika „Dana”, bečelor diploma ostati neupotrebljiva, a dvije godine master studija finansijski veliki izazov za visokoškolce. Ukoliko bude usvojen ovaj sistem studija biće ukinute jednogodišnje specijalističke, koje je većina studenata morala da upisuje, jer diploma (bečelor) osnovnih trogodišnjih nije imala „prolaz” na tržištu rada, odnosno kvalifikacije su bile nedovoljne za mnoga zanimanja. To se u prvom redu odnosi na nastavnike i profesore.
Profesor i bivši dekan Pravnog fakulteta u Podgorici Drago Radulović kazao je za „Dan” da bi model studija 3+2+3, koji predlaže i nameće rukovodstvo UCG na čelu sa rektorkom Radmilom Vojvodić, bio na štetu studenata, jer bi nastao problem finansiranja magistarskih studija, koje će biti izuzetno skupe. Magistarske studije po semestru na fakultetima UCG koštaju između 750 i 1.500 eura.
– Zašto nekoga primoravaju ako on to ne smatra dobrim rješenjem. Školarine za magistarske su i sada, za jednu godinu, visoke, a možemo da zamislimo kako će to izgledati i koliko novca će biti potrebno ako one budu trajale dvije. Šta će to značiti studentima. Hoće silom studente da natjeraju da upisuju master, iako bi se zadovoljili sa osnovnim studijama, koje bi bile dovoljne u trajanju od četiri godine. Najzastupljeniji model studiranja je ovaj 4+1+3, pogotovo jer imamo pravne fakultete u okruženju i Evropi na kojima se primjenjuje ovaj sistem. Pored ova dva, postoji i model 5+3, ali nije isti kao ovaj koji zagovara Rektorat – ističe Radulović.
On kaže da nije dobro da izmišljamo na državnom univerzitetu neprovjerena rješenja studiranja.
– To nam nije strano, posebno jer model koji predlažu nije većinski prihvaćen. Ja sam jedan od zagovornika modela 4+1+3. Dijelim mišljenje većine fakulteta i studenata, među kojima su Pravni, Ekonomski i Filozofski fakultet, za ovaj model. Veoma je bitna i studentska javnost, tako da se ne može reći da oni nijesu dovoljno kvalifikovani da sami učestvuju u odlučivanju – objašnjava Radulović.
Dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Žana Kovijanić Vukićević ocijenila za „Dan” da je vijeće tog fakulteta skoro jednoglasno prije 10 dana usvojilo nastavne planove za model 4+1+3 u susret reakreditaciji UCG 2017. godine. Ona ističe da smjernice Radnog tima za reakreditaciju UCG ni u jednom svom dijelu nijesu sadržale analizu koja bi ukazala da je nešto loše u modelu 4+1+3.
– Ovaj model koji nama najviše odgovara nije stari način studiranja. Suština je da mi tražimo da osnovne studije traju četiri godine, jer naše tržište rada prepoznaje 240 ECTS kredita kao upotrebljivu diplomu. Pošteno je prema studentima da dobiju diplomu i da mogu sa njom nešto da rade. Sve smo uradili prema Statutu UCG i na Senatu je da usvoju nastavne planove, tako da navodi u smjernicama da će dekani snositi odgovornost ako ne prihvate reformu koju iz Rektorata poručuju nije vrijedna komentara – naglašava Kovijanić Vukićević.
„Dan” je ranije objavio da je većina fakulteta i studenata protiv reforme koju zagovaraju sa UCG.
D .B.
Bez posla 1.525 ekonomista i 1.112 pravnika
Iz Zavoda za zapošljavanje „Danu” je saopšteno da je na evidenciji nezaposlenih 9.861 građana sa fakultetskom diplomom. Kako navode, bez posla je najviše ekonomista (1.525), vaspitača i nastavnika (1.348), menadžera i organizatora (1.157) i pravnika (1.112).
– Od toga se oko 25 odsto zanimanja odnosi na visokoškolce sa stečenom bačelor diplomom (osnovne trgodišnje studije). Zavod za zapošljavanje svake godine, tokom marta–aprila, priprema analizu kretanja na tržištu rada kojom se sagledavaju odnosi i kretanja od značaja za dimenzioniranje upisnih kvota, kako u srednjim tako i u visokoobrazovnim institucijama. Materijal se dostavlja svake godine Ministarstvu prosvjete, UCG, Centru za stručno obrazovanje i svim drugim zainteresovanim institucijama – navode iz Zavoda.
Popović: Moraće da se zadužuju
Saradnica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Mira Popović rekla je „Danu” da će nastati problem ukoliko studenti budu morali da uče po sistemu 3+2+3, jer se ne zna kolike će biti školarine magistarskih studija.
– Znamo da su magistarske studije mnogo skuplje od osnovnih i specijalističkih, nema mogućnosti finansiranja iz budžeta, pa se s razlogom postavlja pitanje može li to izdržati studentski budžet kada tržište rada zahtijeva mnogo veći kvalitet znanja i vještina od osnovnih studija. Studenti će biti izloženi zaduženjima, koja vjerovatno u dužem vremenskom periodu neće moći da vrate. Pravila studiranja na postdiplomskim studijama UCG nemaju jasno definisan način finansiranja postdiplomskih studijama – ističe Popović.