Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Brano gradi hotel na tuđem placu * Smjenjuju pomoćnika ministra, a zapošljavaju partijskog vojnika * Vlada krije kome je isplatila 8,68 miliona * Za Ivanovića, Kolarević i Šarića ne morate čekati papire iz Paname * Šansa za studiranje na 13 fakulteta * Brano gradi hotel na tuđem placu * Traže Kameronovu ostavku zbog „Panamskih papira”
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 09-04-2016

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Goran Danilović, predsjednik IO Demosa:
Borimo se za poštene izbore, a ne za saradnju sa DPS-om.

Vic Dana :)

Idu policajac i plavuša plažom i plavuša vidi galeba, pa kaže:
●Dragi, vidi, to je roda.
Policajac joj kaže:
●Nije to roda, to je galeb, od njega se prave čokolade.


Muškarac ulazi u knjižaru i pita prodavačicu:
- Imate li knjigu „Muškarac - gazda u kući”? A ona odgovara: „Bajke su na prvom spratu!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Povodi PREDRAG OBRADOVIĆ, SLOBODAN BACKOVIĆ I PERKO VUKOTIĆ UPUTILI DOPIS REKTORSKOM KOLEGIJUMU UNIVERZITETA CRNE GORE
Vojvodić I bivši profesori se pobunili protiv reforme Izričit zahtjev Rektorata da se pređe na sistem školovanja 3+2+3 je neracionalan i nepotreban Osnovne studije od tri godine ne mogu obezbijediti visoke kompetencije koje su neophodne za rad u savremenoj školi
Dan - novi portal
Aka­de­mi­ci, biv­ši pro­fe­so­ri Pri­rod­no-ma­te­ma­tič­kog fa­kul­te­ta u Pod­go­ri­ci i biv­ši mi­ni­stri pro­svje­te Pre­drag Ob­ra­do­vić i Slo­bo­dan Bac­ko­vić, kao i nji­hov ko­le­ga Per­ko Vu­ko­tić upu­ti­li su do­pis rek­tor­skom ko­le­gi­ju­mu Uni­ver­zi­te­ta Cr­ne Go­re na či­jem je če­lu rek­tor­ka Rad­mi­la Voj­vo­dić, u ko­me ocje­nju­ju da je iz­ri­či­ti za­htjev Rek­to­ra­ta da se pre­đe na si­stem ško­lo­va­nja 3+2+3 (osnov­ne, ma­gi­star­ske i dok­tor­ske stu­di­je) ne­ra­ci­o­na­lan i ne­po­tre­ban. Ka­ko is­ti­ču, stu­di­je od tri go­di­ne (pr­vi ste­pen) na PMF-u ne mo­gu obez­bi­je­di­ti vi­so­ke kom­pe­ten­ci­je ko­je su neo­p­hod­ne za rad u sa­vre­me­noj ško­li. Biv­ši pro­fe­so­ri ob­ja­šnja­va­ju da bi se po pred­lo­gu Rek­to­ra­ta stu­di­je zbog to­ga mo­ra­le pro­du­ži­ti još dvi­je go­di­ne (3+2).
– Ti­me bi se tra­ja­nje ško­lo­va­nja, u od­no­su na pret­hod­ne si­ste­me 4 ili 3+1 (osnov­ne i spe­ci­ja­li­stič­ke stu­di­je), ne­po­treb­no pro­du­ža­va­lo za jed­nu go­di­nu i vi­še bi ko­šta­lo. Na­po­mi­nje­mo da u na­šem okru­že­nju (Sr­bi­ja, BiH, Ma­ke­do­ni­ja) stu­di­je ma­te­ma­ti­ke i fi­zi­ke (pr­vi ste­pen) tra­ju če­ti­ri go­di­ne, a u Hr­vat­skoj pet – na­vo­de u do­pi­su Ob­ra­do­vić, Bac­ko­vić i Vu­ko­tić.
Stav biv­ših re­dov­nih pro­fe­so­ra PMF-a je da je „za­htjev za spa­ja­nje stu­dij­skih pro­gra­ma ma­te­ma­ti­ke i fi­zi­ke, zbog ma­log bro­ja stu­de­na­ta, kraj­nje ne­ar­gu­men­to­van u ovom tre­nut­ku”. Oni is­ti­ču da je „kon­cept stu­di­ja na tzv. dvo­gru­pa­ma u Cr­noj Go­ri dav­no pre­va­zi­đen (sko­ro pri­je če­ti­ri de­ce­ni­je), ga­še­njem Vi­še pe­da­go­ške ško­le, upra­vo zbog to­ga što ta­kvi pro­gra­mi ne mo­gu da od­go­vo­re na za­htje­ve sa­vre­me­ne ško­le”.
– Za uni­ver­zi­tet­sku prak­su stu­di­je na dvo­gru­pa­ma su da­nas – ne­po­zna­te. Ma­li broj stu­de­na­ta na ma­te­ma­ti­ci i fi­zi­ci se ne rje­ša­va spa­ja­njem pro­gra­ma. In­te­res za ove na­u­ke tre­ba da pre­po­zna dr­ža­va, o če­mu je na­pri­jed bi­lo ri­je­či, i da stvo­ri sti­mu­la­ti­van am­bi­jent, ko­ji će mo­ti­vi­sa­ti mla­de da se obra­zu­ju u ovim obla­sti­ma i po­sve­te ovim ka­ri­je­ra­ma. Či­nje­ni­ca je da je ne­za­mi­sliv uni­ver­zi­tet bez kva­li­tet­nih stu­di­ja ma­te­ma­ti­ke i fi­zi­ke, da su ne­za­mi­sli­ve i dru­ge na­u­ke bez ma­te­ma­ti­ke i fi­zi­ke, a jed­na­ko je ne­za­mi­sli­va dr­ža­va bez ma­te­ma­tič­ki i fi­zič­ki pi­sme­nih gra­đa­na. Da li je iko­me pa­lo na pa­met da spa­ja ne­ke dru­ge stu­dij­ske pro­gra­me, na pri­mjer na umjet­nič­kim aka­de­mi­jama, iako je broj stu­de­na­ta na nji­ma ma­nji od bro­ja za­po­sle­nih i an­ga­žo­va­nih u na­sta­vi? Na­rav­no, broj stu­de­na­ta ni­ka­ko ne smi­je da bu­de raz­log ta­kvim po­du­hva­ti­ma – na­vo­de pro­fe­so­ri.
Oni u do­pi­su pod­sje­ća­ju da su na po­čet­ku 21. vi­je­ka, u svi­je­tu ko­ji se ubr­za­no, a če­sto i ne­pred­vi­dlji­vo mi­je­nja, ma­te­ma­ti­ka, fi­zi­ka, kao i na­u­ke ge­ne­ral­no, te­melj uspje­šnog lič­nog, so­ci­jal­nog i pro­fe­si­o­nal­nog raz­vo­ja po­je­din­ca, i raz­vo­ja dru­štva u cje­li­ni.
– Dr­ža­va ko­ja ima vi­zi­ju da po­sta­ne dio raz­vi­je­nog i de­mo­krat­skog svi­je­ta, a Cr­na Go­ra to­me sna­žno te­ži, pre­po­zna­je ove po­ten­ci­ja­le i sna­žno pod­sti­če re­gru­to­va­nje i raz­voj ka­dro­va u ovim obla­sti­ma. Obra­zo­va­nje ovih ka­dro­va po­sta­je sve slo­že­ni­je i du­že, ka­ko bi se obez­bi­je­di­lo sti­ca­nje vi­so­kih kom­pe­ten­ci­ja za rad u svi­je­tu ko­ji na­pre­du­je na za­di­vlju­ju­ći, ali i na na­čin pun iza­zo­va ko­ji tra­že kon­struk­tiv­ne od­go­vo­re, na do­bro­bit lju­di i čo­vje­čan­stva – ka­žu pro­fe­so­ri.
Bac­ko­vić, Ob­ra­do­vić i Vu­ko­tić pod­sje­ća­ju da su če­tvo­ro­go­di­šnje stu­di­je ma­te­ma­ti­ke i fi­zi­ke po­če­le sa ra­dom 1980. go­di­ne, sa za­dat­kom da ško­lu­ju bu­du­će pro­fe­so­re i is­tra­ži­va­če. Ova­kve stu­di­je su, tra­di­ci­o­nal­no, tra­ja­le če­ti­ri go­di­ne i stu­dij­ski pro­gra­mi u re­gi­o­nu su bi­li ve­o­ma slič­ni na­ši­ma.
– Pre­la­skom na si­stem 3+1+1+3, če­tvo­ro­go­di­šnjim stu­di­ja­ma od­go­va­rao je stu­dij 3+1 (240 ECTS), ka­ko je i za­kon pred­vi­dio. Da­kle, kvan­tum zna­nja neo­p­ho­dan za rad u pro­svje­ti i za ula­zak u is­tra­ži­vač­ki rad – ostao je jed­nak pre­đa­šnjem, če­tvo­ro­go­di­šnjem. Ka­sni­je su sa ra­dom po­če­le stu­di­je bi­o­lo­gi­je i ra­ču­nar­stva. Po­red ško­lo­va­nja ma­te­ma­ti­ča­ra, fi­zi­ča­ra, in­for­ma­ti­ča­ra i bi­o­lo­ga, pro­fe­so­ri PMF-a iz­vo­de na­sta­vu iz ma­te­ma­ti­ke i fi­zi­ke na svim uni­ver­zi­tet­skim je­di­ni­ca­ma UCG – na­vo­de pro­fe­so­ri. Oni do­da­ju da je na fa­kul­te­tu do­sad stu­di­je za­vr­ši­lo 148 ma­te­ma­ti­ča­ra i 146 fi­zi­ča­ra, dok­to­ri­ra­lo je 19 fi­zi­ča­ra od ko­jih 8 ra­di van ze­mlje, ma­te­ma­ti­ku i ra­ču­nar­stvo dok­to­ri­ra­lo je 32, od ko­jih je se­dam na­šlo svo­je mje­sto u ino­stran­stvu. PMF je fa­kul­tet sa naj­vi­še ob­ja­vlje­nih na­uč­nih ra­do­va na UCG.
Oni na­vo­de i po­dat­ke da je pro­šle go­di­ne na Za­vo­du za za­po­šlja­va­nje tra­že­no 148 pro­fe­so­ra ma­te­ma­ti­ke i 29 fi­zi­ke.
– Oko 20 od­sto na­sta­ve iz ma­te­ma­ti­ke i fi­zi­ke u na­šim osnov­nim i sred­njim ško­la­ma je ne­struč­no za­stu­plje­no, a ne­što ma­nje od 20 od­sto pro­fe­so­ra ma­te­ma­ti­ke i fi­zi­ke u ško­la­ma već ima vi­še od 60 go­di­na – pi­še u do­pi­su. N.M.


A gdje je tu kva­li­tet

– U či­ta­voj pri­či o pro­mje­na­ma na Uni­ver­zi­te­tu, iako se stal­no na­gla­ša­va ri­ječ kva­li­tet, ne po­sta­vlja­ju se ključ­na pi­ta­nja kva­li­te­ta ni­ti se do­bi­ja­ju od­go­vo­ri na njih. Ne go­vo­ri se o to­me ko­ji stan­dar­di tre­ba da bu­du is­pu­nje­ni da bi obez­bi­je­di­li kva­li­tet obra­zov­nog pro­ce­sa. Šta je sa uslo­vi­ma za rad stu­de­na­ta (bi­bli­o­te­ke, či­ta­o­ni­ce), Šta je sa ra­ču­nar­skom in­fra­struk­tu­rom? Šta je sa pro­fe­si­o­nal­nim raz­vo­jem uni­ver­zi­tet­skih pro­fe­so­ra, ino­stra­nim na­uč­nim ča­so­pi­si­ma i dru­gom li­te­ra­tu­rom? Ka­ko se mje­ri kva­li­tet na UCG? Ko­li­ko i na ko­ji na­čin su stu­den­ti uklju­če­ni u pro­cje­nu kva­li­te­ta? Na kra­ju, sa ko­li­ko i ka­ko fi­nan­si­ra­ti rad Uni­ver­zi­te­ta Cr­ne Go­re – pi­ta­li su pro­fe­so­ri rek­tor­ski ko­le­gu­jum.


Voj­vo­dić: Aka­de­mi­ci pre­kr­ši­li bon­ton i aka­dem­ska pra­vi­la

Rek­tor­ka Rad­mi­la Voj­vo­dić je sa­op­šti­la da ža­li „što je u na­šoj aka­dem­skoj i u jav­no­sti uop­šte mo­gu­će da se ne­ka­da­šnji mi­ni­stri, rek­to­ri i aka­de­mi­ci na­đu u pot­pi­su tek­sta upu­će­nog na adre­su Rek­tor­skog ko­le­gi­ju­ma UCG i me­di­ji­ma, ko­ji vr­vi od ne­do­pu­šte­nih pr­o­iz­volj­no­sti i ne­u­pu­će­no­sti u pro­ces ak­tu­el­ne re­for­me i pri­pre­me me­đu­na­rod­ne akre­di­ta­ci­je UCG”. Ona je po­ru­či­la da „nji­ho­vi sta­vo­vi pre­do­če­ni u jav­nom pi­smu sa­mo osna­žu­ju ar­gu­men­te da su re­for­me UCG nu­žne, hit­ne i is­prav­ne”. Voj­vo­di­će­va is­ti­če da je „ba­zič­ni raz­log re­for­me na­pu­šta­nje obra­zov­nog mo­de­la, ko­ji je uve­den upra­vo pod ru­ko­vod­stvom pot­pi­sni­ka tek­sta, a to je sa­da­šnji mo­del stu­di­ra­nja 3+1+1+3, ko­ji u re­le­vant­nom evrop­skom pro­sto­ru obra­zo­va­nja ne po­sto­ji”.
– U Slo­ve­ni­ji i Hr­vat­skoj, ko­je su du­bo­ko za­šle u tzv. re­for­me re­for­me Bo­lonj­skog si­ste­ma, stu­di­je ma­te­ma­ti­ke i fi­zi­ke, or­ga­ni­zu­ju se po si­ste­mu 3+2+3, od­no­sno 5+0 (što je do­mi­nan­tan mo­del u evrop­skom obra­zov­nom pro­sto­ru) i slu­že nam za uzor. Ni­je valj­da da bi tre­ba­lo da se ugle­da­mo na ne­re­for­mi­sa­ne si­ste­me u su­sjed­stvu i ta­mo­šnje pro­ce­se i re­zul­ta­te u do­sti­za­nju evrop­skih stan­dar­da – na­vo­di Voj­vo­di­će­va u re­a­go­va­nju u svo­je i u ime rek­tor­skog ko­le­gi­ju­ma.
Ona je, iz­me­đu osta­log, ka­za­la da pred­lo­ge za us­po­sta­vlja­nje mo­de­la 4+1, ko­je i pot­pi­sni­ci pi­sma po­dr­ža­va­ju, ru­ko­vod­stvo UCG sma­tra od­ra­zom te­žnji da se po­sto­je­ći mo­del ka­mu­fli­ra i re­form­ski pro­ce­si za­dr­že na ko­zme­tič­kom ni­vou. Ak­ce­nat re­for­mi je upra­vo na ma­ster stu­di­ja­ma – ta­mo gdje je da­nas ne­do­volj­no pro­fi­li­sa­ni jed­no­go­di­šnji ma­gi­star­ski stu­dij, gdje po­sto­je evi­dent­ni pro­ble­mi za­o­kru­ži­va­nja kom­pe­ten­ci­ja i pre­po­zna­tlji­vo­sti ovog aka­dem­skog ste­pe­na – a što je na­sle­đe ra­ni­je lo­še spro­ve­de­ne re­for­me. Voj­vo­di­će­va tvr­di da dvoj­no obra­zo­va­nje, kad je ri­ječ o ma­te­ma­ti­ci i fi­zi­ci, a i dru­gim na­u­ka­ma, i te ka­ko po­sto­ji u evrop­skom obra­zov­nom pro­sto­ru.
– Uva­že­na go­spo­do, što je sa Va­šim du­še­bri­žni­štvom nad UCG, kad mu je bi­lo vri­je­me? Ko­je ste to bu­dže­te iz­dva­ja­li, ko­je ste to zgra­de ob­na­vlja­li dok su se uru­ša­va­le do ovo­ga gdje su da­nas, ko­je ste to na­uč­no-is­tra­ži­vač­ke cen­tre osno­va­li? Gdje ste bi­li do­sad da se ogla­si­te o du­go­go­di­šnjoj kri­zi i spi­ra­li du­go­va­nja, uru­ša­va­nja aka­dem­skih i na­uč­nih kri­te­ri­ju­ma, sti­hij­skom otva­ra­nju i ko­mer­ci­ja­li­za­ci­ji stu­dij­skih pro­gra­ma, hi­per­pro­duk­ci­ji di­plo­ma, ne­kon­tro­li­sa­nom pri­li­vu sum­nji­vih stra­nih di­plo­ma na cr­no­gor­sko tr­ži­šte obra­zo­va­nja – pi­še iz­me­đu osta­log u rek­tor­ki­nom re­a­go­va­nju.

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...
Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"