Direktor Specijalne bolnice za psihijatriju „Dobrota” u Kotoru Dragan Čabarkapa kazao je za „Dan” da je postalo neizdrživo voditi računa o sudskim pacijentima kojih ima 70, zbog nedostatka prostora i kreveta, pa su primorani da im traže smještaj na drugim odjeljenjima, a nedostaje im oko 50 zaposlenih. Čabarkapa ističe da su poslednja dva slučaja, u kojima su pretučeni pacijenti kojima su sudovi propisali mjere liječenja u toj ustanovi, namještena i ciljano snimana, ali priznaje da će biti izuzetno teško još tri godine brinuti o velikom broju sudskih pacijenata, dok se ne izgradi Forenzička bolnica u sklopu Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu. On navodi da o preko 260 pacijenata brine samo deset ljekara specijalista i da imaju velike probleme u zbrinjavanju novih pacijenata zbog nedostatka kreveta.
– Većina forenzičkih pacijenata u Crnoj Gori tretira se u ovoj bolnici. Sudsko odjeljenje ima 21 krevet, a u bolnici boravi i do 70 sudskih pacijenta, zbog čega je neophodna izgradnja i formiranje sudske bolnice u Crnoj Gori. Jedini posjedujemo odjeljenja za produženo (hronično) liječenje, na kojima se vrši višegodišnja hospitalizacija pacijenata. To su takozvani „socijalni pacijenti”, koji bi mogli biti otpušteni iz bolnice, ali nemaju gdje da odu, a njih imamo preko 100 i oni predstavljaju veliko materijalno opterećenje za bolnicu. Na neki način smo pretvoreni u zatvor i socijalnu ustanovu, jer polovina njih čine sudski i socijalni pacijenti. Zbog toga je onemogućen prijem pacijenata, čime se na indirektan način ugrožavaju prava pacijenata. Ova ustanova ima popunjenost preko 100 odsto i to nam stvara velike probleme u zbrinjavanju i prijemu novih pacijenata, kojih u prosjeku ima od 240 do 260. Odjeljenje za bolesti zavisnosti ima 21 krevet i to je jedino odjeljenje gdje postoje kraće liste čekanja. Osnovni problem koji je u poslednje dvije godine višestruko došao do izražaja i koji nažalost najviše opterećuje rad ustanove jeste problem stabilnog i održivog finansiranja. Smatramo da nedostatak novca dovodi u pitanje izvršavanje osnovne djelatnosti i otežava rukovođenje i upravljanje bolnicom. Materijalne troškove bi trebalo povećati sa 47.000 na 55.000 eura mjesečno, odnosno 660.000 eura na godišnjem nivou – istakao je Čabarkapa.
Kako kaže, nedostaje stručnog kadra ali ohrabruje činjenica da je osam ljekara na specijalizaciji, i to sedam iz opšte psihijatrije i jedan iz dječje i adolescentne psihijatrije.
– Osjeća se i nedostatak visokog i srednjeg medicinskog kadra, ali njegova popuna nije jednostavna jer ovoj ustanovi su potrebni kadrovi sa iskustvom za rad u ovoj specifičnoj i delikatnoj djelatnosti. Poželjno je da bude veći broj muškaraca, koji na akutnim i sudskom odjeljenju mogu da zamijene obezbjeđenje i slično, pa nije lako odabrati adekvatan kadar, a mnogi nijesu ni zainteresovani za rad u našoj ustanovi. Bitno je jačanje psihosocijalne službe i razvoj radnookupacionih aktivnosti. Potrebno bi bilo za 2018. godinu planirati povećanje sredstava za plate na nivou plata iz 2017.godine, plus eventualno povećanje plata u ovoj godini, plus za planirani prijem novih izvršilaca i to: za četiri ljekara na specijalizaciji (epidemiologija, interno i psihijatrija 2), zatim prijem 2 higijeničarke, 1 radnookupacionog terapeuta, 1 administratora u Centru za razvoj i unapređenje mentalnog zdravlja.
– Bilo bi potrebno primiti još do pet medicinskih tehničara, kao zamjene odsutnim radnicima i radi povećanja broja tehničara u smjenama sa dva na tri, u skladu sa preporukama ombudsmana, pri čemu njihov prijem ne bi zahtijevao znatnije povećanje sredstava za plate jer bi se smanjio broj prekovremenih sati. Međutim, odlukom Fonda o raspodjeli budžetskih sredstava zdravstvenim ustanovama, od januara 2018. godine, za ovaj budžet je planiran isti iznos kao i za 2017. godinu, što će sigurno biti nedovoljno, ukoliko ne dođe do rebalansa budžeta u tekućoj 2018. godini – naglasio je Čabarkapa.D.B.
Objekti stari pola vijeka
Čabarkapa navodi da je poslednji veći objekat za smještaj pacijenata izgrađen prije pedesetak godina, što ukazuje na skučenost prostora za preveliki broj pacijenata.
– Održavanje tako starih infrastrukturnih objekata je veoma teško, pri čemu su za pacijente na produženom liječenju tek krajem 2015. godine, uz razumijevanje Fonda zdravstva, data sredstva od 24.000 eura i uveden je sistem za grijanje u bolesničkim sobama, ali još dva odjeljenja za hronične pacijente još uvijek nemaju grijanje u sobama, to planiramo uvesti iz sredstava donacija u 2018. godini – kaže Čabarkapa.