Prema podacima informacionog sistema Ministarstva prosvjete, ove godine škole pohađaju ukupno 2.323 učenika sa smetnjama u razvoju, autizmom i drugim ravojnim poremećajima, dok je evidentirano 808 novih polaznika u poslednje četiri godine, navodi se u strategiji inkluzivnog obrazovanja. U startegiji koju je juče Vlada usvojila navodi se da se podaci o djeci sa posebnim obrazovnim potrebama prikupljaju po osnovu nekoliko kriterijuma: smetnja i teškoća u razvoju, IROP, rješenje o usmjeravanju i sl.
– U cilju kvalitetnijeg evidentiranja podataka urađeno je uputstvo koje definiše kriterijume za vođenje evidencije. Komisije za usmjeravanje predlažu program, stručnu pomoć, kadrovske prostorne, materijalne i druge uslove za svako dijete sa posebnim obrazovnim potrebama. Na osnovu predloga komisije lokalna samouprava donosi rješenje o usmjeravanju za dijete sa posebnim obrazovnim potrebama. U prethodnom periodu sprovedene su obuke članova komisija na teme: autizma, intelektualnih smetnji, ADHD4-a, smetnji vida, problema ponašanja, disleksije, disgrafije, kombinovanih smetnji, asistencije u nastavi, integrisanih odjeljenja, komunikacije s roditeljima i dr. U cilju da komisije jednako postupaju pripremljeno je Uputstvo za usmjeravanje djece s posebnim obrazovnim potrebama (2014) za ujednačen rad. Ministarstvo prosvjete vodi evidenciju po osnovu dostavljenih obavještenja o usmjeravanju, koja pokazuje da je u 2014. godini bilo 1.515 rješenja o usmjeravanju, a ove godine 2.323 mališana. Osnov za rad sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama je IROP. Vrtići i škole za svako dijete izrađuju IROP u okviru kojeg su definisani akademski i razvojni ciljevi koji treba da budu postignuti. U prethodnom periodu obrazac za izradu i primjenu IROP-a je unaprijeđen i akcenat je stavljen na aktivnosti, metode, tehnike i načine nastavnog rada koje treba primijeniti da bi se postigli definisani ciljevi. U okviru IROP-a precizno su određene obaveze škole, uloge i zaduženja članova tima za njegovu izradu i primjenu – navodi se u strategiji.
Iz ministarstva navode da se kontinuirano sprovode obuke za individualizaciju pristupa i rada.
– U cilju lakšeg prilagođavanja djece sa posebnim obrazovnim potrebama urađen je program prelaska iz vrtića u osnovnu školu. Takođe, razvijen je individualni tranzicioni plan za prelazak učenika iz osnovne u srednju školu. Cilj je da se sagledaju sposobnosti i vještine djeteta sa posebnim obrazovnim potrebama. Ovaj obrazac propisuje uloge i zaduženja tima koji se formira za izradu i sprovođenje individualnog tranzicionog plana, predlaže aktivnosti koje je poželjno da se sprovedu u cilju procjene sposobnosti i interesovanja učenika za buduće zanimanje, saradnje između škola u cilju upoznavanja učenika sa programima stručnog obrazovanja i odabira odgovarajućeg obrazovnog programa. Kako bi se učenicima sa posebnim obrazovnim potrebama olakšao prelazak na tržište rada, urađen je i usvojen individualni tranzicioni plan koji povezuje obrazovanje i zapošljavanje. U ovom dijelu škola sarađuje s različitim pružaocima usluga za procjenu sposobnosti za zapošljavanje, izvođačima profesionalne rehabilitacije, resursnim centrima, službama zapošljavanja, poslodavcima i dr. U obrazovanju i vaspitanju djece s posebnim obrazovnim potrebama značajnu ulogu imaju resursni centri. U Crnoj Gori postoje tri resursna centra: Resursni centar za sluh i govor „Dr Peruta Ivanović“, Kotor, Resursni centar za djecu i osobe sa intelektualnim smetnjama i autizmom „1. jun“, Podgorica; Resursni centar za djecu i mlade „Podgorica“ za tjelesne i smetnje vida – navodi se u strategiji.D.B.