Sindikat doktora medicine uputio je otvoreno pismo premijeru Dušku Markoviću, u kojem su ukazali da Crna Gora u zdravstvo ulaže najmanje od svih evropskih država i da su u prethodnoj deceniji troškovi liječenja u velikoj mjeri prebačeni na građane, koji, zbog loše organizacije javnog zdravstva, usluge plaćaju privatnim zdravstvenim ustanovama u procentu od čak 35 odsto ukupnih ulaganja, što je dvostruko više od prosjeka EU.

Predsjednica Sindikata zdravstva Milena Popović Samardžić u pismu ističe da je smanjenje zarada ljekara, uprkos konstantnom padu standarda i povećanju životnih troškova, pokazatelj odnosa institucija ne samo prema ljekarima, već i prema zdravlju stanovništva.

– Uprkos svemu navedenom, u sektoru zdravstva se ne planira povećnje zarada minimum naredne tri godine. Takođe, ulaganje države u crnogorsko zdravstvo najmanje je u Evropi i iznosi 5,17 odsto BDP-a. Prije deset godina ulagali smo čak 20 procenta više u odnosu na BDP. I sa ovako nepovoljnom strukturom ulaganja u zdravstvo, da bi dostigla nivo prosječnog ulaganja na nivou EU (9,9% BDP-a), ili jedne Srbije (10,3 % BDP-a), Crna Gora ne samo da nema prostora za racionalizaciju, već mora godišnje izdvajati dodatnih 101,5 miliona eura! Nažalost, sve su učestalije izjave da se previše ulaže u zdravstveni sistem a da se ne dobija zadovoljavajući nivo usluga.Ukupna inflacija od sticanja nezavisnosti 2006. godine do 2019. godine u Crnoj Gori, prema podacima Zavoda za statistiku, iznosila je 33 odsto. U istom periodu prosječna zarada u državi rasla je sa 282 eura iz 2006. godine na sadašnjih 513 eura, što je u prosjeku 81,5 odsto. Za isti period zarade ljekara porasle su 10 odsto. Uzimajući u obzir inflaciju, ovo znači da su zarade ljekara od 2006. godine zapravo pretrpjele pad za čak 23 odsto. U poslednjoj deceniji gotovo sve zemlje Balkana, osim Crne Gore, uložile su napor da, osim minimalne cijene rada, uvećaju i zarade nosilaca posla u zdravstvu. U odnosu na zemlje u okruženju, zarade crnogorskih ljekara su najniže, što jednom „lideru u regionu” i zemlji kandidatu za članstvo EU sa najviše otvorenih poglavlja u pristupnim pregovorima nikako ne priliči – ukazali su iz Sindikata.

Kako su predočili u pismu upućenom premijeru, u susjednoj Srbiji, koja ima BDP po glavi stanovnika od 5.900 USD, što je 25 odsto manje od BDP-a Crne Gore u 2017. godini (7.783 USD), zarade ljekara se uvećavaju po drugi put za manje od godinu dana.

– Osnovna zarada ljekara u Srbiji iznosi dvije prosječne plate u toj zemlji, dok je primanje crnogorskog ljekara od 1,07 do 1,4 prosječne zarade u državi. Troškovi života u Srbiji znatno su niži nego u Crnoj Gori, u prosjeku oko 25 odsto. U Crnoj Gori ljekari često ne dobijaju ni dva zakonom propisana slobodna dana, kao nijedan beneficirani minut. U Srbiji dežurne psihijatrijske klinike imaju 20 odsto bonusa zbog otežanih uslova rada. U Crnoj Gori je bonus od 15 procenata ukinut. Na Kosovu, čiji je bruto domaći proizvod po glavi stanovnika 3.947 USD, zarade ljekara su dvostruko veće nego u Crnoj Gori. Teško će i najbolji finansijski analitičar uspjeti da objasni zašto ljekar specijalista u Crnoj Gori ima osnovnu zaradu od 640 eura, a njegov kolega na Kosovu punih 1.195 eura, te kako ljekar bez specijalizacije na Kosovu ima čak 200 eura veću osnovnu zaradu od specijaliste u Crnoj Gori. Povećanje zarada svih ljekara u neto iznosu 300 eura budžet Crne Gore bi koštalo svega oko 10 miliona eura. Strategija Vlade o optimizaciji radnih mjesta će, naravno, imati nekog efekta i napraviće uštede koje se mogu usmjeriti na prioritete. Ukoliko Vlada ne želi da ovaj problem rješava institucionalno, kroz socijalni dijalog sa ljekarima, nažalost svjesno gura svoje ljekare da na druge, sigurno manje popularne načine, ostvaruju svoja prava. Kakva će se poruka poslati svim pacijentima, građanima Crne Gore, ako Vlada još jednom odluči da zatvori oči pred odlaskom doktora iz javnog zdravstvenog sistema, kada shvate da svoje liječenje ne mogu platiti, ostaje da se vidi – istakla je Popović Samardžić u pismu.

D.B.

---

Četiri puta više službenih vozila nego u Njemačkoj
Iz Sindikata su naglasili da primjećuju da javni funkcioneri nijesu ni racionalni ni samokritični kada je riječ o njihovoj neracionalnoj potrošnji, koja se ogleda u servisiranju njihovih telefona, potrošnji goriva, kupovini automobila, netransparentnoj dodjeli stanova, troškovima reprezentacije i subvencija i regresivnog oporezivanja „biznismena” – nerijetko najbogatijih crnogorskih građana.

– Podsjećanja radi, mala Crna Gora ima 4.000 službenih vozila, dok ih jedna Njemačka ima 1.000; budžet za gorivo od 8,9 miliona eura, za službena putovanja 5,9 miliona eura, za usluge prevoza 1,9 miliona eura, dok su neprecizirane ostale usluge iznosile 11 miliona eura. Sve ovo govori da novca za zarade ljekara i te kako ima, ali da to pitanje ne spada u prioritete Vlade Crne Gore. Poštovani premijeru, i dalje se nadamo da ćete prepoznati značaj navedenih argumenata i da će Vlada na čelu sa Vama pokrenuti dugo očekivanu inicijativu za povećanje zarada doktorima medicine u Crnoj Gori – poručili su iz Sindikata.



”Kakva će se poruka poslati svim pacijentima ako Vlada još jednom odluči da zatvori oči pred odlaskom doktora iz javnog zdravstvenog sistema, kada shvate da svoje liječenje ne mogu platiti, ostaje da se vidi, istakla je Popović Samardžić u pismu