Izvještaj o percepciji poslodavaca o kvalitetu visokog obrazovanja u Crnoj Gori pokazao je da je ono nižeg kvaliteta nego u držvama regiona, dok je polovina predstavnika tog sektora saglasna da visokoškolci nemaju adekvatno praktično znanje kada završe fakultet. Ministarstvo prosvjete je u okviru projekta „Visoko obrazovanje i istraživanje za inovacije i konkurentnost – INVO”, koji se finansira iz kredita Svjetske banke, sprovelo istraživanje o percepciji poslodavaca o relevantnosti programa visokog obrazovanja u Crnoj Gori, u kome je anketirano 645 zaposlenih u preduzećima.

– Trećina smatra da se obrazovni sistem nije promijenio u poslednjih par godina, jedna četvrtina da je nešto bolji, dok jedna petina smatra da je nešto lošiji. Istovremeno, visoko obrazovanje u Crnoj Gori je ocijenjeno kao nižeg kvaliteta u odnosu na zemlje u regionu, a posebno u poređenju sa visokoobrazovnim sistemom u Evropi. Kada se uzmu u obzir faktori koji utiču na odluku mladih ljudi koji fakultet će upisati, poslodavci smatraju da je mogućnost zaposlenja nakon završetka studija najuticajniji faktor. Potom, značajno više u odnosu na istraživanje iz 2013. godine, spominju se i finansijske mogućnosti i uticaj prijatelja. Predstavnici pravnih subjekata u većem broju procjenjuju da su visokoškolci kvalifikovani za posao za koji su se školovali i da su spremni odmah da odgovore na zahtjeve posla, mada je zabilježen pad ovog stava u odnosu na prethodni talas. Međutim, poslodavci su dominantno mišljenja da postoji nesklad između određenih zanimanja i potreba tržišta rada za istim. Nešto više od trećine predstavnika poslovnih entiteta smatra da osobe sa završenom srednjom stručnom školom i osobe sa završenim fakultetom podjednako teško pronalaze posao – ističe se u izvještaju.

Istraživanje je pokazalo da je opao broj poslovnih entiteta koji smatraju da osobe koje su završile fakultet lakše dolaze do posla.

– Prema mišljenju poslodavaca, formalno obrazovanje u Crnoj Gori prije svega obezbjeđuje mladima teorijsko znanje, zatim znanje rada na računaru i stranih jezika. Sa druge strane, oko polovine poslodavaca ističe nedostatak praktične nastave kao najveću manu formalnog obrazovanja. Pravni entiteti cijene da bi sticanje praktičnih vještina i razvoj nekih vještina, prije svega omogućilo mladim ljudima da odgovore na zahtjeve posla. Nadalje, većina poslovnih entiteta je spremna da zaposli mlade ljude sa završenim fakultetom, slično kao u prethodnom talasu. Jedan od deset poslodavaca nije bio spreman da ponudi posao visokoškolcima ponajviše zbog nedostatka prakse i radnog iskustva, dok jedna petina kao razlog navodi nedovoljan broj radnih mjesta i smanjen obim posla. U situaciji kada bi poslodavci morali da biraju između kandidata sa jednakim radnim iskustvom, sličnih godina i spremnosti da rade za istu platu, a različitog nivoa obrazovanja, predstavnici poslovnih entiteta u većini slučajeva kažu da bi u toj situaciji presudnu ulogu imali ostali faktori, a ne obrazovanje kandidata. Većina pravnih subjekata nema pozicije koje zahtijevaju završene doktorske studije – navode u izvještaju.

D.B.

---

Iskustvo najbitnije prilikom izbora radnika
U izvještaju Ministarstva navodi se da poslodavci nemaju razvijenu komunikaciju i saradnju sa ustanovama visokog obrazovanja.

– Obrazovni sistem uložio je više u njen razvoj, te se ona u 2019. godini među ispitivanim kompetencijama nalazi na najpovoljnijoj poziciji u pogledu odnosa percepcije odgovornosti ustanova visokog obrazovanja i ishoda obrazovanja, sa jedne strane i potreba i procijene važnosti date kompetencije na tržištu rada sa druge strane. U situaciji kada se više kandidata prijavi za radno mjesto koje zahtijeva visoku stručnu spremu, prethodno iskustvo je najčešće navođeno kao presudni faktor za izbor kandidata (18 odsto), zatim obrazovanje (13 odsto), i stručnost, znanje i kvalifikovanost (12 odsto). U odnosu na prošli talas, obrazovanje je statistički značajno rjeđe navođeno kao najvažniji faktor (13 odsto u 2019. u odnosu na 20 procenata u 2019. godini). Kada se svi odgovori uzmu u obzir, prethodno iskustvo je i dalje na prvom mjestu (37 odsto), slijede komunikativnost (28) i stručnost, znanje i kvalifikovanost (25 procenta) – navodi se u istraživanju.