Profesorica Pravnog fakulteta Bojana Lakićević Đuranović saopštila je u reagovanju na tekst „Licemjerni Senat štiti plagijatora“ da je omaškom nije navela studenta Đorđija Drinčića kao koautora rada koju je objavila u časopisu Kopaoničke škole prava i da je pri izradi tog rada koristila materijale sa svojih predavanja. Senat je prekjuče kao nepotpun ocijenio izvještaj komisije u kome je ocijenjeno da je 97,77 odsto rada profesorice Pravnog fakulteta objavljenog u beogradskom časopisu „Pravni život“ preuzeto iz rada Đorđija Drinčića.

Lakićević Đuranović se je upitala ko je Daliborka Uljarević da se obraća Vladi za pomoć, ne dozvoljavajući nadležnim institucijama da rade svoj posao.

– I laička i stručna javnost su shvatile da je ovdje riječ o ličnom obračunu, motivisanom velikom mržnjom koja već prerasta u patologiju. Nevjerovatan pritisak na tužilaštvo, Senat UCG, rektora, predsjednika Upravnog odbora UCG, premijera, Vladu Crne Gore... Zbog čega? Zbog presude prije suđenja na osnovu mržnje Daliborke Uljarević. Zbog prirode aktivnosti nevladinih organizacija, CGO je u prilici da organizuje mnogobrojne sastanke sa predstavnicima nadležnih institucija u Crnoj Gori, a njihova direktorica to zloupotrebljava u privatne svrhe, tražeći pomoć u obračunu sa mnom. Ako ćemo već o informisanju građana, mislim da građani Crne Gore treba da imaju i informacije o primanjima direktorice CGO na mjesečnom i godišnjem nivou, koje ću lično ja tražiti, kao i o načinu na koji su prihodovana. Stojim na raspolaganju svim institucijama sistema u vezi s tim kada sam ja u pitanju – istakla je Lakićević Đuranović.

Kako je dodala, kao profesor na Međunarodnom smjeru, 2018. g. je bila mentor studentu Đorđiju Drinčiću pri izradi specijalističkog rada.

– Tom studentu sam, sticajem okolnosti, posvetila više vremena i aktivnosti nego pri izradi značajnog broja drugih specijalističkih radova gdje sam bila mentor. To je podrazumijevalo moje aktivno učešće, počev od izbora teme, preko upućivanja na relevantnu literaturu, sudsku praksu i pozitivne propise iz predmetne oblasti, za koju student Drinčić, po prirodi stvari, nije mogao znati da postoji, pa do mnogobrojnih konsultacija. Rad je više puta mijenjan prema mojim uputstvima, počevši od samog naslova, preko sadržaja, pa do konačne verzije – navela je Lakićević Đuranović.

Ona objašnjava da je kandidatu prilikom konsultacija u više navrata dostavljala na uvid i korišćenje teze s svojih predavanja kojima je bio obuhvaćen veliki broj primjera sudske prakse, veliki broj citata, kao i svoje opservacije na date teme.

– Konačna verzija ovog rada imala je 39 stranica i rad je odbranjen pred komisijom kojom je predsjedavao rukovodilac Međunarodnog smjera prof. dr Ranko Mujović. U tom periodu dobila sam poziv Kopaoničke škole prava da objavim stručni rad, pa sam odlučila da objavim rad čija je tematika slična tematici rada studenta Drinčića. Pri izradi tog članka koristila sam vlastite materijale koje sam dala i studentu Drinčiću da mu budu od pomoći pri izradi njegovog specijalističkog rada. Tako je došlo do situacije u kojoj je veći dio rada koji sam uputila Kopaoničkoj školi istovjetan djelovima Drinčićevog specijalističkog rada. Osnov je, da ponovim, bio materijal sa mojih predavanja koji sam prethodno dala studentu da koristi. Rad koji sam poslala Kopaoničkoj školi prava imao je svega 9 stranica (dok je specijalistički rad bio na 39). U svom sadržaju imao je 63,9 odsto slučajeva iz sudske prakse i 19,7 odsto citata. Tako se dolazi do podatka da 83,6 odsto teksta koji sam poslala Kopaoničkoj školi, odn. 7,5 od ukupno 9 stranica nije nov naučni nalaz — ni moj, a kamoli studenta Drinčića — već niz slučajeva iz sudske prakse koji se kao takvi uobičajeno navode u pravnoj teoriji i stručnoj literaturi. Rad se, dakle, umnogome oslanja na odranije dobro poznate primjere iz sudske prakse – naglasila je Lakićević Đuranović.

Ona je pojasnila da su naziv i sadržaj rada upućenog Kopaoničkoj školi prava imali istu osnovu kao i Drinčićev specijalistički rad.

– Imala sam namjeru da ga navedem kao koautora rada, o čemu sam ga i obavijestila, pa je moja najveća i jedina greška, zbog koje sam izložena medijskom progonu, što sam prilikom slanja podataka za štampu omaškom izostavila njegovo ime. Istinitost mojih navoda će, sasvim sam sigurna, potvrditi tužilačka istraga, ukoliko bude objektivna, iako smatram da će to, uz ovakvu medijsku hajku, biti vrlo otežano.

Ovu istinu je u potpunosti povrdio i sam student Drinčić, koji se, kada je uočio da je njegovo ime izostavljeno sa spiska autora, prvo obratio meni i Kopaoničkoj školi prava poslao i-mejl, koji vam dostavljam, u kojem potvrđuje da je greškom izostavljeno njegovo ime kao koautora. Kada je sve ovo ovako, postavlja se logično pitanje kako se od jedne bezazlene omaške stvorio ovako krupan medijski slučaj. Mogu reći da je i u tužilačkoj istrazi potvrđeno da je studentu Đ. D. tokom saslušanja pred komisijom Pravnog fakulteta koja je formirana zbog ovoga slučaja sugerisano da promijeni svoj stav o koautorstvu, i to u smislu da isto negira. Dakle, ovaj student je pred nadležnim organom potvrdio da su dekanka Pravnog fakulteta i kolege iz komisije uticale na njega da iznese drugačije viđenje stvari od onoga koji je iznio u i-mejlu upućenom Kopaoničkoj školi prava, tj. da promijeni istinu. Komisija Pravnog fakulteta mi nije dozvolila da im dostavim dokaze koje sam predložila i kojima se u cjelosti objašnjava kako je došlo do ovakve situacije. Računajući da komisija ima rok do 2.oktobra 2019. za okončanje postupka i znajući da su studenta Đ.D. saslušali više puta, dana 10.septembra 2019. obratila sam se komisiji i saopštila im da ću im materijal dostaviti pošto ga dostavim nadležnom tužiocu. Dana 12. septembra 2019. dobila sam odgovor da je komisija već poslala izvještaj tužilaštvu i rektoratu, o čijoj sam sadržini obaviještena putem medija –kazala je Lakićević Đuranović.

Ona tvrdi da joj je student Đ. D. rekao da mu je direktorka CGO Daliborka Uljarević zaprijetila da će ostati bez diplome i da će biti krivično gonjen ukoliko ostane pri stavu o koautorstvu.

– Imajući u vidu ovakve prijetnje, doima se prilično jasnim zašto je student Drinčić pristao da promijeni svoje viđenje istine i svoj iskaz u ovom slučaju upodobi njihovim željama i namjerama. Zaključujem, iznoseći jasan i provjerljiv podatak, da ovaj rad, s jednog od mnogobrojnih savjetovanja na kojima učestvujem, nije imao niti je mogao imati bilo kakav značaj za moje akademsko zvanje, niti sam od njega imala bilo kakvu materijalnu i(li) nematerijalnu korist. Dobra namjera da jednom studentu pomognem u pisanju specijalističkog rada više nego što je uobičajeno i propust da njegovo ime navedem kao koautorsko zadobila je dimenzije nezapamćene medijske hajke, koju će utvrđivanjem istine, nadam se, brzo okončati sve nadležne institucije – saopštila je Lakićević Đuranović.

D.B.

---

Komisija: Povjereni zadatak smo završili na profesionalan način
Komisija Pravnog fakulteta za utvrđivanje akademskog integriteta vanredne profesorice Bojane Lakićević Đuranović saopštila je da u ovoj fazi ne može ocjenjivati niti komentarisati pojedine dokaze iz postupka.

– Radi informisanja javnosti, ističemo da je prepiska studenta Drinčića sa urednicom časopisa proistekla iz situacije koja eventualno upućuje na elemente bića nekog drugog krivičnog djela, ali to ostavljamo na ocjenu tužilaštvu. Komisija vjeruje da je povjereni joj zadatak završila na profesionalan i odgovoran način, iznoseći jasno utvrđene činjenice, koje su u ovom slučaju neumoljive – navodi se u saopštenju Komisije.