Predsjednica Sindikata zdravstva kardiolog
Ljiljana Krivokapić kazala je za „Dan” da eksperti sa strane koje angažuju zdravstvene ustanove dnevno zarađuju 100, ili mjesečno 3.000 eura, što nije prihvatljivo, dok crnogorski ljekari rade za znatno manje plate. Ona ističe da mladi ljekari neće čekati da im država poveća plate, već će bolje uslove za život, ukoliko se nešto ne promijeni, tražiti u drugim zemljama.
– Te kolege koje dođu zbog deficita ljekara, rade zajedno sa nama, primaju po 100 eura dnevno tj. 3000 eura mjesečno, imaju besplatno spavanje i hranu, a mi samo malu platu. Nijesmo toliko bogato društvo da to duže možemo finansijski ispratiti, a nije ni pošteno, jer radeći u svojoj ustanovi ne možete zaraditi više. Ušteda za ustanovu jeste ako je veći broj ljudi zbrinut za teže intervencije, ušteda u troškovima, puta i broj dana hospitalizacije. Takav oblik razmjene iskustva i stručnosti imate svuda u svijetu, ali to su eksperti za pojedina zanimanja. Mladi ljudi nijesu spremni da čekaju kao mi srednje i starije generacije. Oni traže rješenje odmah, veće zarade, bolje uslove za rad i bolji i brži način edukacije. To sve negdje postoji i zato se odlučuju da to i potraže van svoje zemlje. Mi u sindikatu stalno na to ukazujemo u dobroj namjeri kako bi vlast prepoznala problem i pronašla rješenje. Rumunija je nakon povećanja zarada 120 odsto imala odliv preko 3.000 doktora, jer su u zemljama EU ljekari i srednje medicinsko osoblje traženi i imaju bolje zarade. Mlade ljude je jedino moguće zadržati ako se poboljša standard zaposlenih u zdravstvu, ako su uslovi rada takvi da možete da radite i zaradite, imate riješeno stambeno pitanje i ako ste u mogućnosti da se dodatno edukujete – ističe Krivokapićeva.
Ona objašnjava da su zahtjeve za povećanja zarada uputili prije dve godine, ali zbog mjera fiskalne konsolidacije država do 2020. godine nije mogla da im izađe u susret.
– Već duži niz godina položaj zdravstvenih radnika nije na zadovoljavajućem nivou. iako se stalno pitamo zašto je to tako. Svako društvo prema zdravstvu, školstvu i sudstvu ima veoma poseban odnos kao prema elitnim kategorijama i nalazi rješenja da svi budu zadovoljni. Odlazak ljekara je zasad više u okviru države, odlaze u privatni sektor, zemlje bivše Jugoslavije i Njemačku. Tražili smo da budemo izjednačeni sa onima koji zarade primaju preko Zakona o zaradama u javnom sektoru sa mnogo manjim nivoom obrazovanja od naših kolega specijalista i subspecijalista, a formula za obračunavanje zarada je ista. Odbili smo povećanje od devet odsto. Sve zdravstvene ustanove su imale sastanke na kojima su tražili da se nađe mogućnost za veće izdvajanje za zarade. Budžet od 281.537.650 za 2020 godinu i tu je ukalkulisano tih devet odsto. Prostora ima na raznim pozicijama – ušteda na liječenje van Crne Gore i van javnog zdravstva 21.000.000 na poziciji transfer zdravstvenim institucijama 34 milions i negdje na sredini naših zahtjeva za ovu godinu možemo naći povećanje, tj. umjesto osam miliona, koliko je izdvojeno može se naći 13 miliona, a 2021. bismo se dogovarali za ostatak – kaže Krivokapićeva.
Ona je istakla da državne institucije ne reaguju adekvatno u slučaju sve češćih napada na ljekare i medicinsko osoblje.
– Reaguje se tek kada se dogodi napad na ljekara. Više puta smo tražili da imamo status službenih lica ili ombudsmana zaštite zaposlenih u zdravstvu ili obezbjeđenje tamo gdje je to moguće. Nije lako to uraditi u Hitnoj službi na terenu, na odjeljenjima, ali se tome mora pristupiti mnogo brže i naći što više boljih rješenja na zaštiti svih zaposlenih posebno na pshijatriji, prijemnim odjeljenjima, urgentnom bloku i Hitnoj službi – smatra Krivokapićeva.
Ona navodi da je uvođenje privatne kompanije naškodilo javnom zdravstvenom sistemu, jer bi možda ljekari otišli da rade i u takvu ustanovu, a pacijenti bi plaćali liječenje u toj ustanovi.
D.B.
Ljekovi u Crnoj Gori skuplji nego u regionuKrivokapićeva ističe da na sekundarnom nivou nema nestašica ljekova, ali da su pojedine terpije skuplje za građane nego u državama regiona.
– Imamo dosta dostupnih ljekova na sekundarnom i tercijalnom nivou. Mreža apoteka je pacijentima omogućila bolju dostupnost ljekova i mi spadamo među vodeće zemlje po upotrebi antibiotika i sedativa. Dobro je što se u poslednje vrijeme vrši stalna edukacija nas ljekara o potrošnji antibiotika, rezervnim antibioticima, i upozoravanje o eventualnoj nestašici istih kako bismo pravovremeno reagovali. Nije dobro ljekovi na našem tržištu mnogo skuplji nego u zemalja okruženja. To se mora sistemski rješavati i obezbijediti da nema monopola za ljekove – navodi Krivokapićeva.”Više puta smo tražili da imamo status službenih, lica, ili Ombusmana zaštite zaposlenih u zdravastvu ili obezbeđenje tamo gde je to moguće
)){kind=small}
