Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac saopštio je, u reagovanju na navode iz Instituta za javno zdravlje, da je nespremnost državnih organa da ulože dodatni napor u značajniju izgradnju IJZ dovela do nemogućnosti masovnog kontinuiranog testiranja i nedostatka tehničkih i kadrovskih pretpostavki za bolji odgovor na epidemiju. Iz Instituta su u regovanju naveli da nijesu napravili dodatne troškove slanjem oko 3.000 uzoraka na testiranje u Njemačku, dok su iz MANS-a objavili podatak da je za testiranje u inostranstvu potrošeno 240.000 eura koje su mogle da se iskoriste za kupovinu dva PCR aparata.

– Slažemo se da je Institut bio primoran da nagomilane neobrađene uzorke pošalje na testiranje van Crne Gore, i da je u tom momentu bila potrebna hitna akcija kako bi se saznala realna situacija na terenu kada je u pitanju dalje širenje epidemije. Ipak, cijenimo da je takva situacija, odnosno nemogućnost masovnijeg kontinuiranog testiranja kao jedne od mjera koje se preporučuju, direktna posledica nespremnosti državnih organa da ulože dodatan napor u značajniju izgradnju kapaciteta Instituta za javno zdravlje. Bolja potvrda za to od redova za davanje uzoraka na testiranje i sada već preko 3.000 testova koji su poslati u inostranstvo i nije potrebna. Ipak, smatramo da se vrijedi podsjetiti činjenice da je Crna Gora od početka epidemije imala dovoljnio vremena da kreira kako tehničke, tako i kadrovske pretpostavke za bolji odgovor na epidemiju, prije svega kada je u pitanju testiranje građana, a time i praćenje širenja zaraze – istakao je Milovac.

Milovac je kazao da je od početka epidemije u Crnoj Gori proteklo oko sedam mjeseci, uz pauzu od mjesec dana kada smo bili tzv. korona fri destinacija, gdje smo sve do jula imali ukupno manje od hiljadu pozitivno testiranih građana.

– Nakon toga, za svega tri mjeseca smo došli do brojke od preko 16.000 građana koji su zaraženi novim virusom, što dovoljno svjedoči o tome da su državne institucije izgubile kontrolu na širenjem epidemije. U međuvremenu, čak i iz samog Instituta za javno zdravlje smo čuli stavove da rješenje nije povećanje broja epidemiologa i molekularnih biologa, te da je bolje „problem rješavati u žarištu”. Koliko je to bila ispravna odluka, najbolje pokazuju brojke sa kojima se danas nosimo. Kada je u pitanju nabavka opreme, odnosno PCR laboratorija, primjer sa troškovima testiranja u Njemačkoj je samo poslužio da ilustruje nedostatak dugoročne strategije, prije svega IJZ, ali i samog Ministarstva zdravlja kada su u pitanju kapaciteti za buduće izazove epidemije virusa korona. Kao što su i u samom IJZ naveli, postoji velika vjerovatnoća da ćemo i u budućnosti morati da domaće kapacitete nadomjestimo testiranjem uzoraka u inostranstvu, što ne bi bio problem kao kratkoročno rješenje, kada bi na nivou državnih institucija postojala ozbiljnija namjera da se paralelno sa time grade kapaciteti domaćeg zdravstvenog sistema – naglašava Milovac.

Umjesto toga, kako kaže, imamo višemjesečno zanemarivanje realnih potreba Instituta, i sa druge strane sasvim otvorenu namjeru da se određenim dijelom testiranje izmjesti u privatni sektor.

– Na taj način će se iz sredstava građana preko Fonda za zdravstveno osiguranje graditi kapaciteti domaćih privatnih laboratorija, a ne IJZ kao državne ustanove – zaključuje Milovac.

D.B.

---