U Crnoj Gori je juče od posledica virusa korona preminulo pet osoba dok ih je 803 novozaraženo. Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša kazao je da će ukoliko se nastavi širenje virusa i kršenje mjera, koje mogu dovesti do blokade zdravstvenog sistema, morati da uvedu još rigoroznije mjere i obustave međugradski saobraćaj.

Od juče su strože mjere i policijski čas od 22 do pet ujutru uvedeni u Podgorici i Cetinju, dok su u grupi tri gdje je zabranjen rad kafića i kućne posjete Ulcinj, Budva i Mojkovac. Mjere zabrana rada kafića poslije 22 časa uvedena je u 10 gradova – Rožaje, Danilovgrad, Kolašin, Tivat, Pljevlja, Bijelo Polje, Kotor, Nikšić, Andrijevica i Berane.

– Preminuli su iz Podgorice (2), Bara (2) i Andrijevice od kojih je najstariji imao 88, a najmlađi 56 godina. Trenutno je oboljelo 7.177 osoba, što je 1.139 na 100 hiljada stanovnika. U poslednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 196 pacijenta. Laboratorije Instituta za javno zdravlje i privatne laboratorije, koje se bave PCR dijagnostikom, od poslednjeg presjeka su završile PCR analizu 966 uzorka na novi virus korona među kojima je ukupno registrovano 357 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2. Novootkriveni su iz Podgorice 267, Nikšića 42, Bijelog Polja 18, Pljevalja 10, Budve šest, Danilovgrada pet, Cetinja, Kotora, Tuzi i Tivta po dva i Ulcinja jedan. U periodu od 2. i zaključno sa 9. novembrom u 17 sati ukupno je urađeno 1.105 brzih antigenskih testova u javnim zdravstvenim ustanovama od kojih je 446 rezultata bilo pozitivno.

Pozitivni po opštinama su: Bar devet, Bijelo Polje šest, Budva 31, Cetinje 55, Danilovgrad 18, Herceg Novi 147, Kotor 22, Mojkovac 10, Nikšić osam, Plav šest, Podgorica 63, Rožaje 17, Šavnik 1, Tivat 37, Tuzi dva i Ulcinj 14. Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom od početka juna iznosi 333, a od početka godine 342. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 23.608 – navode iz Instituta.

Mugoša je kazao da je u bolnicama hospitalizovano 319 pacijenata od kojih su 17 životno ugroženi.

– U Kliničkom centru imamo 68 hospitalizovanih, bolnici u Nikšiću 55, Beranama 40, Baru 74, Bijelom Polju 41, Pljevljima osam, Brezoviku 30 i Kodri tri. Čini mi se da je trenutak da naglasim i to tako da svi razumiju – naša situacija je vrlo komplikovana, izazovna, teška jer je nivo lokalne transmisije veoma visok. To zahtijeva poštovanje svih mjera i to do zadnjeg. Prije svega, ove tri mjere koje se odnose na maske, distancu i higijenu ruku i prostora, a zatim i svih ostalih. Ovo što se dešavalo prethodnih dva dana što se tiče i ponašanja koje nije u skladu sa preporukama i naredbama daleko je i od onog što bi trebalo da bude ponašanje onih koji brinu o sebi, svojima i svim drugima. Podrazumijeva se da ti gdje su uvedene mjere poštuju iste. Ako smo napravili tu metodologiju stanovništvo tih opština trebalo bi da poštuje mjere kako ne bi u opasnost dovodili druge. To je ono čuvati druge od sebe. Mjere koje su donesene, s ciljem su donesene da što manje ugroze zdravlje. Da smo poštovali mjere ne bi se zatvarale ni kafane ni restorani. Sve je u poštovanju mjera. Ako vidimo da to se nastavlja i da se situacija u gradovima koji su u 3. i 4. grupi ne poboljšava moraćemo da predložimo još neke mjere. Vidjećemo koje i kakve, a imaćemo u vidu i ovaj običaj određenog broja stanovnika – naveo je Mugoša. Mugoša je naglasio i da dio stanovništva nije svjestan situacije u kojoj se nalazimo.

– Nemojte testirati sistem, ljudi su umorni, mjesecima rade bez prekida. U kovid ambulantama se radi beskonačno, pritisak je ogroman, kućne njege jedva stižu da obiđu bolesne što znači da idemo ka onom da neće moći svakome da se ukaže pomoć. Nije lako nama koji predlažemo ni onima koji donose odluke jer znamo da su te mjere dosta restriktivne, ali nažalost mogu biti još restriktivnije. Ako vidimo da neće imati ko da pruži njegu, da će zdravstveni radnici da posustanu, nećemo imati drugog izbora. Molim da pogledamo u oči jedni druge i da kažemo – mi ovo hoćemo, želimo da riješimo i odlučni smo u tome – poručio je Mugoša.

On je kazao i da su građani Podgorice prošlog vikenda odlazili u gradove u kojima rade ugostiteljski objekti.

– Ljudi iz Podgorice treba da se drže pravila i ne treba da odlaze iz glavnog grada jer time omogućavaju, ako su inficirani, da se infekcija prenese na druge ljude. Čuo sam izjave da su naši građani dobrodošli u druge gradove, ali u ovoj situaciji to je kontraproduktivno. Radije bih da sam čuo – dobro ste došli kad nema opasnosti, a više bih volio da ostajete kod kuće pa kad se smiri situacija da dolazite vi kod nas, a mi kod vas. Čuli ste da se traži da se više, strože, proaktivnije radi, međutim, u ovoj situaciji to izostaje. A čim to izostaje, onda se i više zloupotrebljava. Onda sva ova ponašanja koja ne bi trebalo dolaze više do izražaja. Svi treba da krenemo da primjenjujemo mjere i vodimo računa jer smo na visokom nivou transmisije kada za nekoliko dana može da se ugrozi sistem – kazao je Mugoša.

Mugoša je na pitanje „Dana” odgovorio da privremene bolnice mogu biti otvorene u roku od dva dana, ali da imaju dovoljno kapaciteta i dodatnih 170 kreveta u kovid ustanovama.

– Privremene kovid bolnice funkcionišu u smislu da su pripravne da se uspostave. Imajući u obzir trenutnu situaciju i da imamo još prostora unutar zdravstvenog sistema, još nijesmo u situaciji da uspostavljamo privremene bolnice. Ne idemo odmah na privremene bolnice jer želimo da u uslovima koji su ipak prilagođeniji pacijentima sprovodimo njihovo liječenje. Ako ne bude druge, onda ćemo postaviti privremene bolnice. Zasad dobro upravljamo time, ali sve ima granice i ne treba testirati niti našu izdržljivost niti kapacitete koje imamo. Za ovih nepunih osam mjeseci uradili smo oko 100.000 testova, povećali kapacitete u ljudstvu i mašinama. Problem je tržište zato što svi traže testove i potrošni materijal i nekad to kasni. Svaki put kad je kasnila isporuka materijala mi smo morali da pošaljemo uzorke. Brzi testovi su uvedeni da se ubrza i pojednostavi dijagnostika kao i da se pripremimo za ono što dolazi kada krene sezona gripa, jer brzo ćemo morati odlučiti da li se radi o kovidu ili gripu – pojasnio je Mugoša.

Mugoša je kazao i da su procjene da je u Crnoj Gori zaraženo jedan odsto stanovništva, jer sigurno ima oko 1.000 inficiranih koji su izliječni, ali nemaju kad da ih otpišu.

– Mnoge zemlje ne pišu rješenja o samoizolaciji. Dovoljno je da ostanu kod kuće i sačekaju rezultat testa. Sanitarni inspektori koji pišu rješenja o registraciji su takođe prebukirani i zato je bila moja molba na početku – svi koji su u procesu borbe protiv kovida su toliko angažovani i iscrpljeni i samo poštovanje mjera može dovesti do smanjenja infekcije i relaksacije sistema. Nije to samo kod nas. Svi imaju enormni porast i nije se lako boriti. Opterećenje zdravstvenog sistema je najveće i mi uspijevamo da se izborimo, ali to je na krajnjim granicama – kazao je Mugoša.

D.B.

---

Zaraženi roditelji da ne vode djecu kod doktora
Na pitanje „Dana” koja je procedura ukoliko član domaćinstva mora na pregled, a maloljetan je, ko u tom slučaju može da vodi dijete kod doktora ako roditelj ima rješenje da ne smije da napušta objekat, Mugoša je kazao da je to zadatak patronaže.

– Ovi koji su u porodici kovid pa počinju da pokazuju simptome postoji način da se obavi pregled. To su poziv patronaži i kovid ambulanti koja će obezbijediti pregled i u slučaju potrebe pacijenta prevesti do ambulante. Niko neće ostati nezbrinut. Važno je da se uspostavi i komunikacija sa izabranim ljekarem jer i on može da pomogne. Naši epidemiolozi su pretrpani brojem slučajeva i jedva stižu da ih pozovu, ali ako se ne izdrži ići ćemo sa predlogom – pacijent se javlja u kovid ambulantu, utvrđuje mu se status, liječi se kod kuće uz obavezu javljanja izabranom ljekaru, a on je dužan da obavijesti svoje kontakte da su dužni da ostanu kod kuće. I dalje uspijevamo da postignemo i dosegnemo sve pacijente i kontakte, ali vrlo teško. Do nekih ne možemo doći – imamo pogrešne brojeve telefona ili se ne javljaju na telefon. Veliki je izazov. Pokušavamo da predvidimo šta se sve može desiti, ali vodimo računa i o kadru i kapacitetima – kaže Mugoša.


Studenti rizikuju živote jer nemaju onlajn nastavu
Studentkinja Pravnog fakulteta Milena Vučević kazala je za „Dan” da usled nemogućnosti i nesposobnosti fakulteta da se organizuju onlajn ispitivanja, studenti te ustanove su primorani da rizikuju kako svoje, tako i zdravlje najbližih dolazeći na fakultet da polažu ispite.

– Poznato je da državni fakulteti, pa tako i pravni, broje veliki broj studenata, pa je distancu jako teško održati. Jedina distanca koja postoji jeste između profesora i studenata, gdje je profesor udaljen, a studenti su primorani da polažu u grupama. Sve donijete mjere, do sada, bile su na štetu studenata. Odlagani ispiti su se polagali jedan za drugim u jako gustom rasporedu, a takođe moramo napomenuti da su samo pojedini profesori davali testove onlajn, dok su drugi imali pravo da slobodno odlučuju o tome. Studenti koji su bili u samoizolaciji ili zaraženi u septembarskom roku jedva su izdejstvovali dodatni rok za polaganje ispita, za čije termine na kraju nijesu ni bili blagovremeno obaviješteni. Zahtijevamo onlajn ispitivanje ili odlaganje ispita, a da to ne bude na štetu studenata. Znači, u korektnoj organizaciji i bez gustog rasporeda polaganja – kaže Vučević.