BAR- Prema riječima mr Miodraga Banovića, predsjednika ‘’Info sporta CG Bar’’, da bi se Bar izdigao kao konkurentna turistička destinacija neophodno je zaustaviti nestajanje borove šume na plaži Šušanj. On podsjeća da pozitivne efekte vizionara Špira Markovića, koji je pedesetih godina prošlog vijeka zasadio borovu šumu pored plaže Šušanj, osjećaju i mještani i gosti barske rivijere.
-Prirodna hladovina u vrelim ljetnjim mjesecima pogoduje razvoju turizma. Međutim, borova šuma i božji dar nisu dovoljni. Neophodno je da se pravovremeno reaguje i ljudski faktor. Dobar dio borove šume potkopali su talasi kada podivljaju od jakog južnog vjetra. Potkopavanje i nestajanje borove šume teče ubrzano. Ako ne sadimo nove borove i ako ne podmlađujemo borovu šumu, hajde da barem zaustavimo propadanje ostataka postojeće borove šume - kaže on i ističe da je jedan dio zaštitnog zida uradio Vojo Spičanović početkom 21. vijeka.
-Da li da čekamo početak 22. vijeka pa da nastavimo sa izgradnjom zaštitnog zida do kraja plaže prema stijenama i drugim krakom prema rijeci Željeznici, u dužini od oko 500 metara, ili ćemo se organizovati i nešto prije toga uraditi – kaže Banović.
Banović dodaje da je to tehnički izvodljivo, za kratko vrijeme.
-Potrebno je promijeniti granulaciju krupnog plažnog kamenito-šljunkovitog materijala na plaži Šušanj. Ukupna površina plaže od ušća rijeke Željeznice do stijena na kraju plaže, s prvih deset metara koji ulazi u more, iznosi oko 40.000n m2. Ako se uzme u obzir da se dubina, tj. debljina kamenito-šljunkovitog sloja, kreće oko dva metra, ukupna masa plažnog materijala iznosila bi oko 80.000 m3. Postoji nekoliko varijanti. Da se 80.000 m3 kamena i šljunka prosije ili sistemom grabuljanja odvoji od sitne plažne mase. Oko 90 odsto plažnog materijala ostalo bi na plaži, a oko deset odsto krupne granulacije može da se odnese, samelje i vrati na plažu. Potom izdvojeni krupni materijal treba da se samelje mobilnom separacijom na licu mjesta i njime da se zaravna plaža Šušanj. Treća varijanta je da se na rastojanju od oko deset metara od budućeg zaštitnog zida iskopa pješčano-šljunkoviti materijal u dubini od oko dva metra, čime bi se otvorila osnova da se nanese oko 8.000 m3 krupnog kamena s plaže, koji je višak a bio bi potpora zaštitnom zidu kao masa koja bi štitila odvlačenje materijala u more. Za toliko materijala bi se obogatila plaža - objašnjava Banović.D.S.
Moglo bi se brzo završiti
Banović smatra da treba uložiti u izradu produžetka zaštitnog zida za pojas borove šume u dužini od oko 500 metara, što podrazumijeva iskop temelja dubine oko dva metra, ili oko 2.000 m3 materijala.
Banović ističe da je zaštitni zid za borovu šumu i prestrukturiranje krupne granulacije moguće realizovati prije početka ovogodišnje ljetnje turističke sezone.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
