Nezaposlenost u najjužnijoj crnogorskoj opštini već godinama biljiži rast ali ono što posebno zabrinjava jeste što stanovnici iz jedne resursima bogate opštine moraju da pronalaze posao i profesionalno dokazuju u nekim drugim sredinama, najčešće u inostranstvu. Zbog toga ne čudi podatak da se u poslednje dvije decenije broj stanovnika u Ulcinju značajno smanjio. Ulcinjani sve češće se odlučuju da pitanje egzistencije riješe u nekom drugom gradu ili državi. Posebno zabrinjava podatak da su oko 40 odsto onih koji traže posao u ovoj opštini mlađi od 35 godina, što je najveći procenat od svih gradova na Primorju. Plan razvoja grada trebao bi da determiniše da li će prvenstveno mladi izabrati da ostanu u svom gradu, ili će morati da biraju neko drugo odredište. U Ulcinju su najveći problemi nezaposlenost i to što zbog male sredine, koja još nije izabrala jasan pravac razvoja, ljudi ne mogu da ostavare veće rezultate u svojim profesijama. Jedan od vremešnijih Ulcinjana, NVO aktivista i izvršni direktor udruženja ekologa „Zeleni korak“ Dželjal Hodžić kaže da teška socio-ekonomska i ambijentalno-ekološka situacija u opštini koja se manifestuje velikom nezaposlenošću, slabašnom privredom, devastacijom najvrednijih prirodnih resursa, iseljavanjem pretežno mlade populacije stanovništva u evropske i prekookeanske zemlje zabrinjava sve dobronamjerne građane Ulcinja. Hodžić je tim povodom pisao predsjedniku SO Ulcinj Fuadu Hadžibetiju od koga traži da se već na narednoj sjednici raspravlja o toj temi.
- Nepostojanje jasne, transparentne i održive dugoročne vizije razvoja opštine Ulcinj, neopravdano i neobjašnjivo kašnjenje donošenja SPROU-Strateški plan razvoja opštine Ulcinj skoro četiri godine čini situaciju još težim. Ulcinju je potreban novi prilaz-koncept razvoja oslanjajući se na svoje znanje, pamet u izradi planova razvoja posebno za svaku privrednu granu-prvenstveno turizam, poljoprivredu, alternativni izvori energije, očuvanje i valorizacija prirodnih potencijala na postulatima održivosti tj. zelene ekonomije. Na toj osnovi može se očekivati pomoć države, privlačenje kapitala domaćeg i stranog, naše dijaspore i EU fondova. Predlažemo da se na narednoj sjednici lokalnog parlamenta diskutuje o ovoj temi i izvrši izbor radne grupe-tima od dokazanih kadrova sa referensama za izradu Akcionog plana za izlazak iz opšte krize koja je zahvatila opštinu Ulcinj - kaže Hodžić.
- Od 1991. godine, kada je Ulcinju bilo zaposleno 5.300 radnika, danas radi manje od 2.500, od kojih svega 1.300 redovno prima platu. Interesantno je, možda, da je gotovo svaki sedmi stanovnik Ulcinja penzioner, korisnika penzija ima 2.918. Nema, nažalost novih radnih mjesta, jer se ništa ne gradi i ne otvara. Zapošljavanja nema, a generacije koje stasavaju, kako sada stoje stvari, nemaju perspektivu u ovom gradu i odlaze. Publicista, turizmolog i novinar Mustafa Canka kaže da „Ulcinjana danas ima po čitavom Zemljinom šaru”.
- Zaista, nema kraja svijeta, gdje nema Ulcinjana. Najviše u SAD, u Njojorku, gdje je praktično jedan grad Ulcinj, te u Njemačkoj, Francuskoj, dalekoj Australiji…No ipak, u Ulcinju, istorija je svjedok, sve funkcioniše sa ehom. Ovdje stvari dolaze nakon što se dogode negdje drugdje po Crnoj Gori. Ako su Budva, Tivat, Bar, pa evo, nadajmo se, i Herceg Novi, krenuli naprijed, red je da isto bude i sa Ulcinjom. Samo jedna veća investicija da krene, plima u ulcinjskij ekonomiji će porasti. To će za posledicu imati rast ekonomije, porast zaposlenosti, bolje uslove života. U takvoj situaciji normalno je da će broj stanovnika ponovo rasti, pa i da će se vraćati Ulcinjani - smatra Canka.
M.Knežević
Doktori nauka bez posla
Među visoko obrazovanim Ulcinjanima koji danas čekaju posao, najviše je diplomiranih ekonomista i pravnika, ali ne zaostaju profesori razredne nastave, albanskog, engleskog, njemačkog, i italijanskog jezika. Od stručnjaka tehničkih fakulteta na evidenciji Zavoda za zapošljavanje sa dužim stažom nalaze se inžinjeri arhitekture, poljoprivrede, građevinarstva, računarstva, elektronike, telekomunkacija i mašinstva. Na Birou ima doktora ekonomskih nauka, magistara tehničkih nauka, arheologa, ljekara... Gotovo trećina posao traži prvi put a dvocifren je broj onih koji imaju „staž“ od tri i više godina.
Formirati Savjet za zaštitu i razvoj lokalne samouprave
NVO „Zeleni Korak” ima svoju viziju-ideju postepenog izlaska iz krize i finansijsku konsolidaciju budžeta opštine Ulcinj i Javnih preduzeća i izražava spremnost da na sjednici skupštine opštine to ukratko obrazloži.
- Neophodno je formirati Savjet za zaštitu i razvoj lokalne samouprave što je i zakonska obaveza od dokazanih kadrova-eksperata za pojedine oblasti, jer imamo informaciju da pojedini političari iz vlasti namjerno opstruiraju-blokiraju ovaj proces - kaže Hodžić.