Kada je u pitanju održavanje komunalne čistoće na području opštine Bar, za zaposlene u JP „Komunalne djelatnosti” najveći problem predstavljaju divlje deponije. Kao po nekom nepisanom pravilu, divlje deponije niču u svim djelovima grada. Baca se sve - šut, stari namještaj i djelovi kućnih aparata, a viškova iz svojih domova nesavjesni građani uglavnom se rješavaju pod okriljem noći.
Tačan broj divljih deponija na području barske opštine se ne zna, ali prema nekim nezvaničnim podacima, do Ulcinja postoje 152 deponije šuta. Deponije nastaju podjednako u susret turističkoj sezoni, tokom sezone, ali i po njenom završetku, kada vikendaši i gosti napuštaju ovo područje. Veliki je procenat ljudi koji odlažu otpad na mjestima koja za to nisu predviđena. Uzalud iz „Komunalnog preduzeća” skreću pažnju građanima i gostima, posebno onima koji se neodgovorno odnose prema životnoj sredini, da će morati da promijene svoje navike i poštuju odluku o komunalnom uređenju.
Prema riječima Nene Orlandić, direktorice Komunalnog preduzeća, divlje deponije su ružna slika naših navika i nekulture.
- Bezbroj puta već skrećemo pažnju našim sugrađanima, ali i gostima u turističkoj sezoni, koji se ponašaju neodgovorno, da ne odlažu smeće gdje mu mjesto nije. Problem je posebno izražen na onim područjima gdje je veliki priliv turista, jer ni građani koji žive u tom dijelu, ni pravni subjekti koji obavljaju djelatnost, ne žele kontejnere pored svojih objekata. Ne možemo da spriječimo, iako se angažujemo, da se otpad baca pored kontejnera. Sigurna sam da bi slika na terenu bila drugačija da svi u lancu poštujemo dogovor kada je u pitanju deponovanje i odnos smeća, jer to ne zavisi samo od naših radnika - kaže Orlandićeva.
Prema riječima predsjednika MZ Bar 2 Zorana Vojvodića u ovom naselju na više mjesta nalaze se divlje deponije, koje predstavljaju veliki problem u održavanju higijene na čitavom području MZ.
- Na rubu MZ je rijeka Rikavac koja se proteže od velikog mosta do ulaska u Jadransko more. Ona je mjesto koje građani koriste za bacanje raznog smeća. Poseban problem je na mjestima gdje su postavljeni kontejneri, uredno uređeni i ograđeni. Na pojedinim mjestima se zbog nebrige građana i nekorektnog odnosa stvaraju otpadni prostori. Radnici „Komunalnog” čine velike napore, rade koliko mogu, ali u takvom stanju u kakvom su pojedine deponije teško je postići ono što bi ono željeli. U MZ smo razmišljali kako da promijenimo stanje i svojevremeno smo započeli akciju tzv. „nedjelje uklanjanja čvrstog otpada”, na način kako se to radi u evropskim zemljama, tačnije odredi se jedan dan, obično je to vikend, da se sav čvrsti otpad odlaže uz cestu, i u određeno vrijeme naiđe vozilo Komunalnog. To bi bilo dobro uvesti za čitav grad, i takva inicijativa će poteći od naše MZ prema Komunalnom preduzeću. Nadam se da će biti prihvaćena, te da će se na taj način ovaj problem bar privremeno sanirati. Nedovoljna je kultura življenja unutar našeg prostora, jer ljudi ne shvataju kakav je to pogibeljni potez bacati smeće oko posuda koje su za to predviđene - kaže Vojvodić.D.S.
Neodgovorni i privredni subjekti
Iz Komunalnog preduzeća obavještavaju da zaposleni u RJ Čistoća već dugi niz godina ulažu vanredne napore da održe prepoznatljiv nivo čistoće u Baru, koji je stekao imidž najčistijeg grada.
- Međutim, zbog neodgovornog odnosa pojedinih građana, ali i privrednih subjekata koji razne vrste otpada nekontrolisano odlažu pored saobraćajnica i tokova rijeka, stiče se utisak da se na ovaj način formirane divlje deponije ne uklanjaju. Naprotiv, zbog velikog broja nekontrolisanih mini-deponija svakodnevno se radi na njihovom uklanjanju, pa se u prosjeku svakog mjeseca odvezu 164 kamionske ture kabastog otpada, što je otprilike 440 tona. Ukoliko se ne počne sa sankcionisanjem svih subjekata koji se ne pridržavaju Odluke o komunalnom uređenju grada, naši napori ostaće uzaludni, a troškovi poslovanja sve veći, dok će ružnih slika, kao što je ova pored skladišta u Polju, biti svakodnevno na raznim lokacijama - kažu u Komunalnom preduzeću.