NIKŠIĆ- U novosagrađenoj crkvi u banjskom zaseoku Šljeme na praznik prenosa moštiju Sv. Nikolaja Mirlikijskog Čudotvorca služena je prva liturgija koja je okupila predstavnike bratstva Koprivica koji složno grade tu svetinju, kao i njihove rođake, prijatelje i kumove. Crkva, čiju su gradnju, uz blagoslov episkopa budimljansko-nikšićkog Joanikija, počeli 2010. godine, posvećena je pomenutom prazniku koji je Koprivicama prislava. Zvuk crkvenih zvona po prvi put se čuo u Šljemenu i time se ispunila želja bratstvenika da u tom zaseoku, gdje su njihovi preci početkom prošlog vijeka formirali groblje, sagrade hram u kojem će se okupljati i koji će u nasleđe ostaviti potomcima.
Banjsko-rudinski paroh Radenko Koprivica, koji je služio svetu liturgiju, čestitao je bratstvenicima na slozi i trudu upućujući ih da nastave da slijede put Sv. Nikolaja Mirlikijskog koji je bio istinski branik svoje vjere, a kojeg Koprivice slave kao zaštitnika svojih domova i porodica.
-Sv. Nikola Mirlikijski iskazao je ljubav prema vjeri, svojoj službi i crkvi, a to su pokazali i naši preci, ali i mi danas. Držimo vjeru, istinsku, pravu, pravoslavnu, čistu, da je ne damo za večeru kao što mnogi danas to čine i odriču se svojih predaka, svoje istorije, jezika, crkve. Odriču se i Boga, a teško onome ko se Boga odrekne, bolje bi mu bilo da se nije ni rodio, besjedio je sveštenik Koprivica koji je nakon liturgije obavio pomen svima sahranjenima u groblju u Šljemenu.
Predsjednik Odbora za izgradnju crkve Marinko Koprivica kazao je da su velika ljubav i trud bratstvenika, i brojnih drugih priložnika rezultirali te su grubi građevinski radovi na hramu završeni za četrdesetak dana. Vladika Joanikije odredio je mjesto gdje će se svetinja graditi, projekat je uradio njihov rođak iz Gacka Slobodan Koprivica, a glavni neimar bio je bratstvenik Vukić Antov Koprivica. Priloge za crkvu, istakao je on, davali su njihovi prijatelji i kumovi, Branislav Banjo Bjelica priložio je kamen za gradnju, a, između ostalih, Aleksići i Miljanići iz Bileće priložili su veću donaciju. Koprivica je kazao da se trenutno radi ikonostas za koji su, po vladikinom blagoslovu, oni kupili materijal, a stolari Dragan Radović i Dejan Savić će ga izraditi i taj njihov rad biće prilog novoj crkvi.
-Gradnjom crkve učvrstili smo bratsku ljubav, a kako smo je gradili tako smo je i osmislili. Skromna je, s jednim zvonom, i biće to crkva svih nas. Uskoro će, nadam se, svi preostali radovi biti završeni, pa ćemo je osveštati i predati našoj majci crkvi, rekao je Koprivica.
Bratsvenici su pored hrama započeli i gradnju crkveno-narodnog doma koji će im služiti za okupljanje, a završetak tih radova očekuju u narednoj godini. Domaćin ovogodišnjeg sabranja u Šljemenu, u okviru kojeg je osveštan i prerazan slavski kolač i obavljeno pričešće vjernog naroda, bio je Rako Koprivica, a tu obavezu za narednu godinu, na praznik prenosa moštiju sv. Nikolaja Mirlikijskog preuzeo je Boško Koprivica. B.Brašnjo
Neraskidive vjekovne bratske veze
Bratstvo Milović, takođe iz Banjana, za novosagrađenu crkvu u Šljemenu, povodom prve služene liturgije, darivalo je ikonu Bijelog anđela, i time su još jednom pokazali da poštuju i drže viševjekovne veze sa komšijama Koprivicima. Oba bratstva slave Sv. Nikolu, a i prislava im je praznik prenosa moštiju tog svetitelja. Marinko Koprivica je pojasnio da sa Milovićima još od Kosovskog boja imaju neraskidivu vezu.
-Prema legendi, koja ima i istorijsku osnovu, mi Koprivice smo od Jele, kćerke cara Lazara, i Miloša Obilića. Bježeći od Turaka, Jela se porodila u rejonu Banjana, a tek rođeno muško dijete predala je jednoj čobanici koja je to čedo podigla. Ona je bila Gambelić, od kneza Gambela od koga su oko 300 godina kasnije nastali Milovići. Dijete su podigli i potom oženili. Milovići su nam praktično braća, a od njih smo i slavu naslijedili. Nadam se da će naše buduće generacije to znati da vrednuju kao što su naši stari to radili, čuvali bratsku ljubav između dvije porodice, rekao je Koprivica.
Znamenito bratstvo
Selo Koprivice, gdje živi istoimeno bratstvo, najveće je u Banjanima jer se prostire na oko 20 kilometara u dužini, a petnaestak u širini tog rejona. Crkva u Šljemenu druga je na prostoru pomenutog sela, a u zaseoku Šake Koprivice imaju crkvu, posvećenu Sv. Nikoli, koju su sagradili 1898. godine na temeljima ranije i mnogo starije svetinje. To bratstvo je kroz istoriju dalo mnoge značajne ličnosti, a Srpskoj pravoslavnoj crkvi čak pedesetak sveštenika i jednog patrijarha, Arsenija Jovanovića Šakabentu.
Na predlog Koste Milovića, dva bratstva će se ubuduće svake godine sabirati u njihovom selu nedjelju pred praznik prenosa moštiju Sv. Nikole, a na taj dan u Šljemenu.