NIKŠIĆ - Vlasnici privremenih objekata u Ulici Narodne omladine iznenađeni su i ogorčeni viješću da će na lokaliretu kod Pivare biti izgrađen stambeno-poslovni objekat, koji bi zamijenio postojeće poslovne prostore, tkz. kamene kućice ili privremene objekte, a po uzoru na poslovnu zgradu u Ulici Serdara Šćepana. Posebno su iziritirani činjenicom da vlasnici poslovnih prostora kojih je 11, a u kojima je zaposleno 50 ljudi koji hrane porodice od tog rada neće imati pravo prečega, već je kako su im kazali u lokalnoj upravi jedini način prodaja zemljišta na tenderu. Svi oni su složni u namjeri da brane svoja prava, pa poručuju da neće dozvoliti da se bilo ko useli na lokaciju njihovih objekata.
Vlasnica radionice za izradu kolača „Rafaelo“ Svetlana Pejović, kaže da je zatečena odlukom lokalne uprave da se njima koji su vlasnici poslovnih prostora, uskraćuje pravo da rade, a ta mogućnost se nudi nekome ko ima više novca.
- Proizvodnjom kolača bavim se šesnaest godina i u ovom poslovnom prostoru, čiji sam vlasnik, sam već jednaeast godina. Ne mogu da vjerujem da se događa tako nešto, te da će neko prije nas imati mogućnost da kupi zemlju na kojoj smo stacionirani, i koju svake godine iznova kupujemo, jer za gradsko građevinsko zemljište dužni smo da platimo 1.200 eura na godišnjem nivou. Svako produženje ugovora, kojih je tokom godine sve više, košta nas dotanih 60 eura. Nijesu to zanemarljive cifre. Da čudo bude veće, gradsko građevinsko zemljište na lokaciji gdje se nalazi moj poslovni prostor je u tkz. „narandžastoj zoni“ što znači, kako su nam naznačili, da će ovi objekti biti uskoro uklonjeni - gorčena je Pejovićeva.
Ona smatra da bi bilo korektno da Opština Nikšić najprije ponudi njih koji su tu godinama vlasnici i zakupci objekata otkup zemljišta, pa tek onda da to dozlvoli nekome drugom.
- Lično ne znam šta da radim, jer po priči vlasnika poslovnih objekata iz Ulica Serdara Šćepana koji su prošle godine dovedeni pred svršen čin, uložili su ogromna novčana sredstva, koja će godinama otplaćivati. U pitanju su iznosi po jednom vlasniku od 60 do 70 hiljada eura. Treba da grcamo godinama u kreditima, i ko zna da li ćemo ih za života otplatiti. Uz sve to nakon pola godine ili godinu povratka na staru lokaciju doćićemo u situaciju da izgubimo mušterije, teko da nećemo moći da vraćamo zaduženja - kaže Pejovićeva, dodajući da su za gradnju nekog objekta prizemnog tipa u kom bi bili smješeni svi vlasnici poslovnih prostora, a nikako višespratnice kako je to nekim ranijim projektom predviđeno.
Pejovićeva kaže da će ukoliko dođe do takve situacije biti prinuđeni da odpuštaju radnike.
Ivana Višnjić, vlasnica trgovinske radnje prehrambene robe, čiji roditelji su ovom djelatnošću počeli da se bave prije 30. godina, kaže da je zatečena takvim odnosom lokalne uprave.
- U urbanističkom smislu i zbog same estetike svakako da bi ljepše izgledalo da na ovoj lokaciji postoji jedna moderna zgrada, ali je nepravedno prema nama koji smo uložili novac u objekte i plaćamo godišnje zakupninu gradskog građevinskog zemljišta i svako novo produženje rješenja za korišćenje objekata, firmarine, pristupnog puta, da nemamo pravo prečega. Besmisleno je da poslije toliko godina treba da dođem u situaciju da nekome plaćam kiriju. Više je nego strašno to što rade. Mi smo na ovoj lokaciji 26. godina. Vjerovatno žele da nas prisile da zatvorimo poslovne prostore zaboravljajući da su nas sa enormno visokim dažbinama još podavno pokušavali zatvoriti - kaže Višnjićeva.
Ona ističe da su unazad nekoliko godina, kada je bila izmjena Detaljnog urbanističkog plana, za tu lokaciju dostavili Opštini inicijativu sa potpisima svih vlasnika objekata za mogućnost prava prečeg.
- Sigurno nećemo odustati i borićemo se za svoje pravo, iako su nam u nikšićkom Urbanizmu kazali da nemamo preče pravo, te da može da učestvuje bilo koji investitor u otkupu zemlje koji ponudi više novca – pojašnjava ona.
Poučena gorkim iskustvo kada je u pitanju prodajni objekat u Ulici Serdara Šćepana gdje posjeduje voćaru „Anđela“, Krstinja Tomić, koja pod zakup drži istoimeni objekat u Ulici Narodne omladine kaže da je mnogo razloga za nezadovoljstvo.
- Kao prvo, nemamo parking, tako da mušterija ne može da se zaustavi sa vozilikom kako bi kupila kilogram voća ili dva, a da ne plati novčanu kaznu za nepropisno zaustavljanje od 50 eura. Ni mi koji imamo poslovne prostore ili ih uzimamo pod zakup, ne smijemo se zaustaviti na cesti da dopremimo robu. Uz namete i dažbine koje smo dužni plaćati, velika novčana sredstva se utroše i na kazne, tako da džaba radimo. Stav svih nas u Ulici Serdara Šćepana je da bi umjesto zelene površine koju su uradili pokraj zgrade bilo ljepše da su ostavili mjesta za parkiranje dva ili tri auta. Tako bi pristup mušterijama bio lakši, a nama promet bolji - kaže Tomićeva, dodajući da im je posao znatno opao, ali im je u mnogome prodaja smanjena zbog velikih mega marketa.
Tomić ističe da bi bilo nepravedno drugome ustupiti prostor u Ulici Narodne omladine prije nego li ponude postojeće vlasnike objekata.
- Bilo bi nepravedno da neko vlasniku objekta Kristijanu Deliću, koji godinama dan u dan mi je dostavljao rješenje o produženju djelatnosti oduzme pravo nad vlasništvom tako što će kupiti zemlju na pomenutoj lokaciji - kazala je Tomićeva.
Mišljenje svojih komšija dijele i Dragan Zvicer i Boro Kankaraš, koji se bave prodajom voća i povrća,a koje smo juče kontaktirali i kaže da će svi oni biti jedinstveni u namjeri da ostvare svoje pravo.
L.N.
U Opštini tvrde da zavode red
U Opštini Nikšić kažu da je u pitanju velika novina za sve privremene objekte, kojih je u gradu 400, te da za one koji su obuhvaćeni planom biće raspisan tender, a među njima su oni u Ulicama Narodne omladine, Nikole Tesle i Serdara Šćepana iza robne kuće.
Tokom minulih dvije i po decenije problem privremenih objekata je guran pod tepih , jer je u toj oblasti vladao haos kada je u pitanju način plaćanja davanja dozvola i oduzimanja istih, tako da on mora biti konačno riješen. Velika novina je da će za sve privremene objekti, koji budu obuhvaćeni planom, biti raspisan tender. To znači da se može desiti da pojedini privatnici, nakon deset – petnaest ili 20. godina boravka u jednom privremenom objektu, izgube svoje vlasništvo, jer će neko drugi na tenderu za taj objekat tokom licitacije ponuditi više novca. U tom slučaju novi vlasnik parcele će morati, ili da plati taj objekat, ili će da pravi novi. Svi oni objekti koji nijesu ušli u plan privremenih objekata oporezivaće se nekom povećanom taksom - kažu u Opštini.