Pripadnici bjelopoljske Službe zaštite i spasavanja u poslednjih tri dana imali su više od 30 intervencija na području opštine. Gasili su uglavnom požare izazvane nepažnjom domaćina tokom obavljanja proljećnjih poljoprivrednih radova. Rukovodilac Službe zaštite i spasavanja Milonja Rakonjac kaže da je stanje više nego alarmantno. On upozorava sugrađane da vode računa o tome gdje i šta pale, jer vatra na otvorenom prostoru često izazove požare velikih razmjere, u kojima nerijetko izgore građevinski objekti, šume a i ljudski životi budu dovedeni u opasnost.
-U ovim požarima su izgorele i dvije štale pune sijena, koje je zahvatio plamen tokom paljenja korova i niskog rastinja na livadi. Apelujemo na sve koji imaju potrebu da pale vatru na otvorenom prostoru, da o tome obavijeste našu službu ili, ako su već izvršili paljenje kontrolišu vatru, jer ćemo unuduće u saradnji sa MUP-om ili Komunalnom policijom pokretati prekršajne i krivične prijave protiv izazivača požara – podvlači Rakonjac i ističe da će narednih dana i mjeseci temperature vazduha rasti pa će opasnost od izbijanja i širenja požara biti mogo veća, a samim tim i njihova lokalizacija znatno komplikovana i otežana.
- Kako veliki broj požara nastaje najčešće zbog nepažnje ili neznanja pojedinaca, upućujemo apel svim građanima da odgovornim postupanjem daju doprinos sprečavanju požara i očuvanju prirode i materijalnih dobara na teritoriji opštine. Stoga savjetujemo građane da se uzdržavaju od korišćenja vatre na otvorenom prostoru ili da to rade uz našu asistenciju- naglašava Rakonjac.
Registrovani poljoprivredni proizvođač Hadži Dragiša Jeremić, sa svojim bratom Dragišom, pretrpio je kako kaže štetu od preko 30.000 eura, zbog požara koji je zahvatio imanje koje se prostire na oko pet hektara na obroncima Bjelasice. Imanje se nalazi na prostoru Ravnog brda, Diobina i Majstorovine.
Jeremić kaže da je njihovo imanje odjednom zahvatila vatra.
-Oko 10. sati zapalilo se imanje, iz za sada nepoznatih razloga. Ipak, nije sve uništeno. Zahvaljujući Službi zaštite, prije svega komandiru Rakonjcu i vatrogascu Danilu Vlaoviću i njihovim kolegama brzo se intervenisalo i spašena je polovina imanja. Vatrena stihija je progutala pola hektra maline, sa koljem i sistemom za navodnjavanje ,,kap po kap”. U malinjaku su uništene i sadnice za presadu, od kojih je već 7.000 bilo namijenjeno za poznatog kupca- naglašava Jermić i dodaje da je požar zahvatio mladu baštu koja je zasađena uz pomoć Ministarstva poljoprivrede 2012. godine .
-Ja i brat odlučili smo se da se bavimo poljoprivredom i na svojoj djedovini uzgajamo voće. Tu je bilo 80 ari malina, 1.600 stabala šljive rodne ,,čačanka'', kao i 750 stabala lješnika ,,istarski dugi kalski džin'', zatim oko 3.000 sadnica „stubaste” jabuke. Kompletno imanje smo opremili stistemom za navodnjavanje ,,kap po kap”, na špalirnu jabuku i malinu smo postavili i stubove sa žicom. Sada je stradalo 1.800 „špalirne” jabuke, sa koljem od imregniranog drveta, i sistem ,,kap po kap”, i 800 stabala lješnika. Ne sumnjamo ni u koga, i smatramo da je problem nastao od 400 kilovotnog dalekovoda Ribarevine – Mojkovac, koji prolazi iznad našeg imanja. Usled lošeg vremena došlo je do pojave varnica koje su najvjerovatnije izazvale požar - kaže Dragiša Jeremić, dodajući da su dali izjave Centru bezbjednosti i da očekuje da nadležno tužilaštvo povede istragu povodom ovog slučaja.
- Nas dva brata imamo registrovano poljoprivredno gazdinstvo i apelujemo na nadležne službe da nam pomognu da nadopknadimo izgubljeno jer po našim procjenama, a o tome će se odrediti i vještaci poljoprivredne struke, šteta je skoro 30.000 eura – kaže Jeremić i dodaje da on i brat očekuju pomoć lokalne uprave i Ministarstva poljoprivrede s obzirom na to da su registrovani poljoprivredni proizvođači, da se nalaze na evidenciji nezaposlenih i da od svog rada na imanju obezbjeđuju egzistenciju porodicama.M.N.
Pojedini šumski kompleksi se namjerno pale
U ime Bjelopoljskog saveza nevladinih organizacija predsjednik Uglješa Prebiračević upozorava da su problemi bili tokom prošle godine veliki i da treba sve uraditi, zajedničkim akcijama svih koji mogu da pomognu da se spriječe požari i zasutavi uništavanje šuma, kojih je iz godinu u godinu sve manje i manje. On ističe da su štete ogromne, kako u privatnoj tako i državnoj imovini.
-Državni organi se sjete građana samo kada im treba nešto uzeti, naplatiti. Ali kad građanima treba zaštita i pomoć državnih organa nema, iako su zakonom i Ustavom dužni da reaguju, a svi znamo da plate dobijaju zahvaljujući tim istim građanima, kao poreskim obveznicima ove države. Da preduprijedimo inače već odomaćenu priču da se pojedini šumski kompleksi namjerno pale. Tražimo od nadležnih organa da se po ovom pitanju odrede i stvore neki multidisciplinarni tim na nivou grada – sugeriše Prebiračević.