BERANE – Centralno obilježavanje Dana borca u beranskoj opštini upriličeno je ispred zgrade Opštine. Delegacija Organizacije boraca NOR-a, zajedno sa građanima, položila je cvijeće na spomenik narodnim herojima Ivanu Milutinoviću, Đoku Pajkoviću, Milanu Kuču i Branku Deletiću. Cvijeće je položeno i na spomenik borcima stradalim u ratovima od 1990. do 1999. godine.
U prigodnoj besjedi Petar Labudović, iz boračke organizacije, podsjetio je da je 4. jula 1941. godine počela antifašistička borba naroda Jugoslavije. On je kazao da se taj datum kasnije slavio kao dan kada se odavala počast palim borcima, koji su svoje živote u Drugom svjetskom ratu položili na oltar domovine.
– Tradicionalno, sa osjećanjem ponosa i tuge, okupljamo se 4. jula po kalendaru na dan koji je u istoriji naroda i narodnosti države, koje više nema. Državni praznik koji se zvao Dan borca – koji je u istoriji antifašističke borbe upisan crvenim slovima. To je dan u kojem je Politbiro SK KPJ u Beogradu donio odluku o podizanju ustanka protiv fašističkog okupatora. Poziv koji je ta odluka sadržala bio je opšteprihvaćen i izazvao je požar protiv fašizma, prvi u Evropi. Razmišljajući danas, sa ove vremenske distance, izgleda mi prosto nevjerovatno koliku snagu ima patriotizam i želja za slobodom, da je ta energija uspjeh da za četiri godine natjera tu veliku silu da položi oružje pred golorukim narodom – naglasi je Labudović.
Dan borca je obilježen i u više beranskih sela, kao i kraj spomenika palim borcima na gradskom groblju. D.J.
Delegacija na grobu Čupića
Nikšić – Članovi Opštinskog komiteta Jugoslovenske komunističke partije Crne Gore (JKPCG) Nikšić obilježili su juče Dan borca, nekadašnji državni praznik bivše Jugoslavije. Nikšićki komunisti tradicionalno su posjetili grob narodnog heroja Čedomira Ljuba Čupića gdje su položili cvijeće.Prije 76 godina, istakao je Radislav Stanišić predsjednik Opštinskog komiteta, u Beogradu je održana istorijska sjednica Politbiroa na kojoj je donesena odluka i narod Jugoslavije pozvan na ustanak protiv fašizma koji je tada već harao Evropom.
– Žalosno je da danas ne postoji ništa od onoga zašto su se borili i položili svoje živote sinovi i kćeri jugoslovenskih naroda, a to je Jugoslavija, bratstvo i jedinstvo, sloboda, socijalizam i vlast radničke klase. Herojske podvige partizana i Narodno -oslobodilačkog pokreta danas svojataju upravo oni čija se cjelokupna politika zasniva na negiranju NOB-a i uloge Komunističke partije, pa se ni Dan borca više ne slavi, kazao je između ostalog Stanišić.Neprekidna borba za slobodu, istakao je on, i ljudsko dostojanstvo pod besmrtnom zastavom Komunističke partije stvorila je mnoge heroje, a jedan od njih je i Ljubo Čupić U njegovom prkosnom osmijehu, kazao je Stanišić, sabrana je sva naša istorija, borba pokoljenja koja su plaćala krvavu cijenu za slobodu.
– Ne dozvolimo današnjim narodnim krvopijama i slugama stranog kapitala da nas dijele na nacionalnoj, vjerskoj i političkoj pripadnosti, kako bi nas lakše pljačkali i gazili, poručio je juče Stanišić.
B.B.
Sjećanja ovdje ne blijede
Herceg Novi – Hercegnovljani poštuju svoju tradiciju i ne odriču se ni jednog datuma u istoriji svoga naroda. Naprotiv i pored svih društvenih metarmofozama za svaki datum i svaki događaj trude se da mu nađu odgovarajuće mjesto u dugoj istoriji grada i svoga. Zato je juče obilježen 4. jul – Dan borca datum koga se danas mnogi odriču. Centralna proslava u hercegnovskoj Opštini je obavljena u Sutorini. Uz prisustvu brojnih delegacija iz Kotora, Tivta, i Herceg Novog položeni su vijenci i cvijeće, na spomenike a prisustvovali su i delegacije partija u lokalnom parlamentu. Na skupu u Sutorini bio je prisutan i Konzul Srbije u Herceg Novom Zoran Dojčinović, predsjednik opštine Stevan Katić, potpresjednik Miloš Konjević i drugi. O značaju 4. jula i tradiciji okupljanja u Sutorini govorio je član SUBNOR-a Herceg Novi 1941-1945 Radovan –Rade Božović.
– Ovdje se sloboda uvijek cijenila i poštovala i ovaj dan se u Sutorini sa ponosom obilježava i bez obzira što godine prolaze sjećanja ne blijede. Pored spomenika palim borcima NOR-a ovdje je i spomenik Bokeljima i Crnogorcima koji su pod komandom Petra Prvog Petrovića 1806. godine pobijedili do tada nesavladivu Napoleonovu armadu. Ovdje je spomenik i vojvodi Luki Vukaloviću. Ovdje je i spomenik dobrovoljcima Sutorine u Hercegovačkom ustanku 1875, dobrovoljcima u balkanskim kao i u Prvom svjetskom ratu. Ovdje je spomen palim borcima i iz poslednjeg rata 1991-1995. Ovaj spomen park treba da bude svijetli primjer budućim generacijama, kako se poštuje domovina i ljubi sloboda. Zato nam je obaveza da čuvamo uspomenu na pale borce i rodoljube. Njihova žrtva je dokaz da u genima imamo nacionalnog ponosa, dostojanstva i patriotizma, a ovo mjesto je najbolje da se te vrline gaje i razvijaju kod budućih naraštaja – rekao je Božović. Z.Š.
OBNOR PODGORICA OBILjEŽIO DAN BORCA
Počast rodoljubima
PODGORICA-Polaganjem vijenaca na spomenicima Palim borcima u Momišićima i Đoku Miraševiću u Doljanima u Podgorici, delegacija OBNOR-a 1941-45 Glavnog grada Podgorica obilježila je nekadašnji državni praznik- Dan borca koji se slavio u SFRJ i SRJ, u znak sjećanja na 4. jul 1941. godine kada je u kući Vladislava Ribnikara u Beogradu donijeda odluka o podizanju ustanka u čitavoj zemlji.
Borci su se najprije okupili i položili vijenac ispred spomenika Đoku Miraševiću, odlikovanom predratnom kapetanu jugoslovenske vojske i general-majoru JNA i kako je kazala Radmila Čagorović, potpredsjednik OBNOR-a 1941-1945 Podgorice, ne daju zaboravu najbolje sinove svoga naroda. Kod spomenika Miraševiću govorio je Milan Radonjić, koji je ocijenio da je domovina Miraševiću ostala dužna jer ga nije sa dužnom pažnjom ispratila budući da je sahranjem bez vojnih počasti kakve su pripadale takvom ratniku i heroju. Mirašević imenom ostaje da živi među nama, da nas svojim primjerom nadahnjuje i ukazuje na put koji valja koračati, ako hoćemo da budemo ljudi, kazao je Radonjić.
Gojko Radusinović je kod spomenika u Momišićima istakao da je naša trajna obaveza da nikada ne zaboravimo one koje su svoje živote ugradili za slobodu domovine. N.S.