PLjEVLjA – Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama stupio je na snagu 1. avgusta i njime je prvi put u Crnoj Gori uvedena akciza na ugalj. Iz Pokreta za Pljevlja poručuju da je krajnje neprihvatljivo da se od pet miliona eura, koliko će država prihodovati po osnovu te akcize, u kasu opštine sa čije teritorije se ubira prohod neće sliti ni cent. Iz Pokreta za Pljevlja naglašavaju da Vlada i na ovaj način pokazuje da ne vodi računa o opterećenju Rudnika uglja kada krpi budžetske rupe, ali ne dozvoljava da lokalna uprava naplati dva i po miliona eura po osnovu zagađenja životne sredine.
– Akciza se plaća po GJ (gigadžulu) bruto toplotne vrijednosti u iznosu od 0,30 eura. U slučaju Rudnika uglja, na koji se ova izmjena zakona uglavnom odnosi, jer je Rudnik u Beranama neuporedivo manji proizvođač, to približno znači 4,5 do pet miliona eura dodatnih troškova godišnje, a za isto toliko eura veći prihod u budžetu države Crne Gore. Napominjemo da prihodi od akciza u cjelosti pripadaju budžetu države, za razliku od koncesionih naknada, kod kojih 70 odsto prihoda ide u budžet Opštine (Rudnik uglja trenutno po tom osnovu plaća oko milion eura godišnje), i prihoda od naknade po osnovu zagađivanja životne sredine, koja u cjelosti pripada Opštini. Dosad nije bilo troškova Rudnika uglja po ovom osnovu jer se zakon kojim je definisano plaćanje ove naknade, po ocjeni Ustavnog suda, nije mogao primijeniti bez donošenja podzakonskih akata. Iako je taj evropski zakon donijet prije više od 10 godina, podzakonska akta od strane Vlade nikada nisu donijeta – navodi se u saopštenju Pokreta za Pljevlja, uz napomenu da je Zakon o životnoj sredini, koji se primjenjuje od avgusta 2016. godine, pružio mogućnost da lokalne uprave propišu naknadu zbog zagađivanja životne sredine uz saglasnost nadležnog ministarstva.
Iz Te partije napominju da je Opština Pljevlja u martu podnijela nadležnom ministarstvu zahtjev za davanje saglasnosti na predlog odluke o naknadi, kojom je predviđeno da kompanije zagađivači plaćaju naknadu u visini pet odsto ostvarenih prihoda na godišnjem nivou, ali je, nakon dugog ćutanja, Ministarstvo ekonomije ocijenilo da u planiranom iznosu eko-naknada može uticati na cijene proizvoda i ugroziti poslovanje tih kompanija.
– Ali, gle čuda, istoga mjeseca, od tog istog ministarstva, koje je moralo učestvovati u uvođenju i utvrđivanju iznosa akcize na ugalj, u Službenom listu CG objavljene su izmjene Zakona o akcizama i Rudniku uglja nametnuta je dvostruko veća obaveza od one koja bi ugrozila njeno poslovanje. Ali, ona ide u budžet države, a ne Opštine, pa se lakše podnosi iako je dvostruko veća. To je možda evropski standard jer sve zagađivače treba pozatvarati, ili možda novi NATO standard, pogotovo nakon najave predsjednika Donalda Trampa da SAD više neće besplatno braniti svoje saveznike, pa su Crnoj Gori neophodni novi izvori sredstava za ove namjene. Kako je novi NATO ministar doskora bio i direktor Rudnika uglja, on valjda najbolje zna gdje su sredstva najpotrebnija. Uostalom, novi menadžment je poslednjih nekoliko godina ostvario značajan profit – saoštili su iz Pokreta za Pljevlja i istakli da je uvođenje akciza na ugalj zvanično podržao i MMF jer se mnoge rupe u budžetu Crne Gore moraju zatvarati.
Oni pozivaju poslanike DPS-a iz Pljevalja da saopšte jesu li glasali za uvođenje akciza na ugalj.
–Kakva je krajnja namjera zakonodavca koji je prvi put u Crnoj Gori utvrdio akcizu na ugalj, ne znamo. Da li gašenje Rudnika uglja, koji mora smanjivati sadašnju cijenu koštanja proizvedenog uglja, a nameću mu se visoki dodatni troškovi? Iz Regulatorne agencije za energetiku kažu da se zbog akciza na ugalj neće mijenjati cijena električne energije u Crnoj Gori, pa pretpostavljamo da onda ni EPCG neće prihvatiti korekciju cijena uglja za TE, bar ne naviše. Možda se ipak dodatnim smanjenjem broja zaposlenih – još jednom za polovinu, ili kombinovanjem sa smanjenjem zarada zaposlenih, ova sredstva mogu obezbijediti iz unutrašnjih rezervi Rudnika uglja, a možda će se najviše isplatiti da novu TE napravimo na Jabuci, jer se akciza ne plaća na izvezeni ugalj – istakli su iz Pokreta za Pljevlja.
B. Je.
Umjesto toplifikacije, krpe budžetske rupe
Iz TE Pljevlja se najavljuje ekološka sanacija, rekonstrukcija prvog bloka, koja bi trebalo da počne 2018. godine i da traje do 2020. godine. Ova sanacija omogućiće nesmetan rad TE i Rudnika uglja u narednih 30 godina. Aktivnosti na ovom projektu već su počele. Da li ova informacija znači da se definitivno odustalo od drugog bloka TE i toplifikacije Pljevalja, ne znamo, ali se ovakav zaključak nameće. Najodgovorniji ljudi iz Vlade i dalje tvrde da se od drugog bloka ne odustaje iako sve činjenice i aktivnosti govore suprotno. Sve su prilike da ćemo mi Pljevljaci ipak, umjesto najavljenog novog bloka TE i toplifikacije, morati opet da krpimo nove rupe u budžetu države – ocijenili su iz Pokreta za Pljevlja.
Obrenić: Nerazumni i naopaki potezi
Uvođenje akciza na ugalj vidim kao nerazuman potez uperen protiv Rudnika uglja i protiv pljevaljske sredine, ali i protiv svih građana Crne Gore koji koriste ugalj kao gorivo za grijanje, kazao je predsjednik Sindikalne organizacije Rudnika uglja Miloš Obrenić.
Njemu nije jasna vladina politika.
– Ta politika se navodno vodi da se smanji cijena uglja kako bi došlo do gradnje drugog bloka Termoelektrane, a uvode se akcize na ugalj, čime se cijena uglja uvećava ili se onemogućava umanjenje realne cijene.
Ipak, prihvatio bih i akcize na ugalj i sve namete na Rudnik uglja kada bi dio tog novca ostajao za razvoj sredine u kojoj se vrši eksploatacija uglja. Međutim, u sadašnjim uslovima, gdje postoji navika da se iz ove sredine samo odnosi a da se ništa ne ulaže u razvoj infrastrukture, otvaranje novih radnih mjesta i slično, ne mogu to da prihvatim. U državama gdje vlade vuku normalne poteze ovakav zakon bi bio povučen, ali u Crnoj Gori, gdje Vlada radi sve naopako i strogo protiv interesa Pljevalja i Pljevljaka, ne vjerujem da će ovaj namet povući iako je veoma štetan za ovu sredinu i za Rudnik uglja – istakao je Obrenić.