DANILOVGRAD – Prema Strategiji o razvoju turizma opštine Danilovgrad prostor oko Manastira Ostrog spada u jednu od prioritetnih zona. Dokument je objavljen 2012. godine i predviđa niz mjera koje treba da se realizuju do 2020. godine. A da su planirane aktivnosti uveliko zakasnile svjedoče opustjela sela oko Manstira Ostrog, jednog od najvećih svetilišta na Balkanu. Selo Kupinovo smješteno je u Podostrožju, i pored njega se prolazi na putu od Danilovgrada do svetilišta, ali, zbog nerealizovane nijedne mjere iz strategije razvoja, kroz Kupinovo se samo prolazi. Na prvi pogled reklo bi se da u tom selu niko i ne živi, imanja zapuštena, obrasla šibljem. Ipak, Kupinovo ima osam stalnih stanovnika.
– Na pragu sam desete decenije i svakog ko me pita blagosiljam da doživi moje godine, ali ne u mjestu kakvo je sada moje rodno selo. Ostao sam ovdje među rijetkim, ima nas svega osmoro, a u prvim godinama poslije Drugog svjetskog rata ovdje je živjelo više od 170 stanovnika – ističe u razgovoru za „Dan“ mještanin Kupinova Obren Kosović (89).
Prema njegovim riječima, raseljavanje je počelo je upravo u poslijeratnim godinama. Mještani su odlazili u Vojvodinu, ali ponajviše u Podgoricu i Nikšić. Selo je svojevremeno bilo vinogradarski i stočarski kraj, kao i ona koja ga okružuju, ali su godinama unazad rijetki održani čokoti loze, a stada i nema. Imanja su uglavnom zapuštena, obrasla u šiblje pa se, kaže Kosović, u Kupinovu teško snalaze i oni koji su tu rođeni.
– Na ovoj teritoriji nije bilo seljaka koji nije imao od 20 pa naviše koza, govedi. Kažu danas se bolje živi, a ja ih pitam da li su normalni. Sjutra da izbije rat, krepaćemo od gladi. Za vrijeme onog rata živjelo se, imaš mesa, mlijeka, krompira, šta će ovi danas. Nijedna kuća nedjelju dana ne bi mogla da preživi. Jedino što nam je danas ostalo jesu dobra klima i voda, ali imamo i ono najgore – nemamo s kim progovoriti – naglašava Kosović koji je dugo godina bio odbornik u Skupštini opštine Danilovgrad i zastupao interese mještana pet sela u Podostrožju. Za svo to vrijeme, tvrdi on, predlagao je da se mještanima koliko-toliko pomogne da održe imanja. Kaže da je planova i obećanja bilo, ali do danas nijesu ispunjena.
– Pisao sam nekada i Ministarstvu poljoprivrede, tražio da ljudima koji su ostali na svojim imanjima omoguće poneku manju poljoprivrednu mašinu, tek toliko da im se olakša. Međutim, kažu da to ne rade, a pitam ih šta će uraditi sada kada su knjige života na ovom području svedene na nekoliko imena i to skoro sve mojih vršnjaka – ogorčen je Kosović.
Omladina je odavno napustila Kupinovo, dođu po nekoliko dana tokom godišnjih odmora ili vikendom. Kosović ističe da u selu nemaju nikakvih uslova za život, pa i njegov sin sa porodicom živi u Nikšiću, gdje, pored svoje kuće u Kupinovu, plaća zakupninu stana. Selo je od Danilovgrada udaljeno osmanaest kilometara i sa Ostrogom povezano novim, modernim putem, ali šta vrijedi kada mještani nemaju lokalnu autobusku liniju.
– Tražio sam od Opštine Danilovgrad da uvede autobusku liniji u ovaj rejon. Značilo bi kada bi bilo redovnog prevoza makar jednom mjesečno, da mi koji smo ostali tu možemo poći do grada, da podignemo penzije, kupimo namirnice, nemao svi svoja vozila. Nijesu mi ništa obećali, i tako je sve ostalo – ističe Kosović.
Kad nema osnovnih uslova za iole normalan život, smatra Savo Kosović, logično je da čovjek ide gdje će pokušati pronaći nešto bolje. I on je među brojnim mladim mještanima Kupinova otišao iz tog sela i sada sa porodicom živi u Nikšiću.
– Kada se gradio novi put Danilovgrad – Ostrog svi mještani sa ovog područja davali su svoja imanja. Nadali smo se boljem i radovali se novoj cesti. Bolje nije došlo, Kupinovo kao ni ostala sela koja su vezana uz taj put, nemaju osnovnu školu, autobusku liniju, ambulantu, poštu... – priča Savo Kosović.
Kupinovo pripada Brdima, pojasnio je on, i ni ranije nije bilo nimalo lako tu živjeti. Područno odjeljenje jedne od osnovnih škola nalazi se u mjestu Vrela, više od sat hoda od Kupinova.
– Tu sam pohađao četiri razreda osnovne škole, a do škole sam išao pješke. Takva bi sudbina danas bila i naše djece, a ja ih imam troje. Sve što bismo sada uradili bolje za Kupinovo nisam siguran da bi imalo efekta – smatra Savo Kosović.B.B.


Planovi samo na papiru

Prostornim planom opštine Danilovgrad planirane su turističke zone razvoja turizma kroz razvoj sporta, rekreacije, odmora, zabave i slično.To su su zona 1. Glava Zete – Manastir Ostrog, koja obuhvata Glavu Zete, Manastir Ostrog, Dabojeviće, Mandiće, Rošca, Potočilo, Potar, Boronjinu, Kupinovo, Drakoviće, Bare Šumanovića, Podvraće, Mijokusoviće, Šobaiće, Viš, Slap, D. Rsojeviće, Tvorilo, Kujavu i Zagorak.
Prema Strategiji razvoja turizma opštine Danilovgrad, posebne mjere planirane su za ruralna naselja i brdo – planinski pojas, poput razvoja poljoprivrede i agroindustrije, seoskog i eko-turizma, te eko-poljoprivrede.
– Da bismo upotpunili i privukli turiste (naročito inostrane) morali bismo danilovgradska narušena sela i okolinu revitalizovati putem interventnih mjera i stimulansa, sadržaja i oblika, sprovedenih od strane države i lokalne samouprave, kako bi se ovaj segment razvoja turizma aktivirao do potrebnog nivoa – navedeno je, između ostalog, u strategiji koja treba da se realizuje do 2020. godine.