Da su pljevaljski poljoprivrednici i stočari u veoma teškoj poziciji kada je u pitanju finasiranje proizvodnje najbolje se može vidjeti po činjenici da kod banaka, koje imaju svoje filijale u Pljevljima, ne mogu dobiti kredit. Pritom prilikom konkurisanja za sredstva iz Investicionog razvojnog fonda traže se objekti i imovina za hipoteke na gradskom području ili se zalažu cjelokupna imanja gdje je hipoteka deset puta veća od sredstava koja se dobijaju. U filijalama banaka naišli smo na jedinstven odgovor da se krediti daju samo zaposlenim licima. S druge strane, većina poljoprivrednika je nezaposlena, što znači da se oni ne mogu kreditno zadužiti.
– Krediti bi bili od velike pomoći pred proljećnu ili jesenju sjetvu, ali i pred košenje livada. Nažalost oni poljoprivrednici i stočari koji nijesu zaposleni ne mogu dobiti kredit. S druge strane, subvencije koje se dobijaju na oranice ili na stoku, dobijaju se tek u drugoj polovini godine, odnosno onda kada se čitav posao završi. Do tada se poljoprivrednici moraju snaći za novac, a to ide vrlo teško jer je na selu sve manje onih domaćina koji mogu pozajmiti komšiji pare – kaže predsjednik Unije stočara sjevera Milko Živković i pojašnjava da gotovine kod seljaka već odavno nema.
Živković ističe u šali „da su slamarice već odavno nestale i ispražnjene“, tako da se poljoprivrednici na različite načine snalaze za novac ili polako umanjuju proizvodnju. Sve to utiče da domaća proizvodnja opada i polako ali sigurno se gasi.
– Kada je u pitanju Investiciono razvojni fond, njihova sredstva su prilično nedostupna. U prvom redu dobrom broju poljoprivrednika sredstva su nedostupna zbog političke pripadnosti, odnosno ta sredstva teže dobijaju oni poljoprivrednici koji politički za vlast nijesu podobni. Drugi je problem što se za te kredite traže hipoteke u urbanom djelu, što poljoprivrednici u ogromnoj većini nemaju. Pritom ukoliko se prihvate hipoteke u seoskom području, onda se zalaže čitavo domaćinstvo, koje i po deset puta više vrijedi od dobijenih sredstava – kaže Živković i dodaje da je poseban problem to što je priprema dokumentacija za hipotekarni kredit veoma skupa.
– Otprilike ako se konkuriše za kredit oko pedeset hiljada eura, onda su troškovi za pripremnu dokumentaciju i do hiljadu i po eura. Ukoliko vas odbiju za kredit, poljoprivrednik je bacio hiljadu do hiljadu i po eura – pojašnjava Živković i poručuje da će se besparica kod seoskog stanovništva negativno odraziti na cjelokupnu poljoprivrednu proizvodnju.
– Seosko stanovništvo je izuzetno iscrpljeno i ta iscrpljenost će se samo povećavati. Država nema namjeru da olakša priliv novčanih sredstava, a pritom se forsira uvoz hrane, što dodatno guši domaću proizvodnju – konstatuje Živković. B. Je.

---

Preko lokalnog fonda lakše do IPA fondova
Odgovarajući na naše pitanje koliko bi poljoprivrednicima bio od koristi da je pljevaljska lokalna uprava, kako je to bilo obećano u predizbornoj kampanji, osnovala garantni fond, Živković kaže da Unije stočara sjevera već tri godine uzastopno od Ministarstva poljoprivrede traži osnivanje jednog takvog fonda, ali bez uspjeha.
– Lokalni fond dobro bi došao jer bi to pomoglo poljoprivrednicima da povuku značajna sredstva iz IPA fondova.
Kada poljoprivrednici i stočari konkurišu za sredstva iz IPA fonda, oni su obavezni da prilože račune o već kupljenoj mehanizaciji ili o utrošenim sredstvima za izgradnju objekata. Znači, prvo moraju da obezbijede novac, da bi potom dobili povraćaj u iznosu od pedeset ili do sedamdeset odsto uloženih sredstava. To je veoma teško obezbijediti, pa smo od Ministarstva poljoprivrede tri godine uzastopno tražili osnivanje fonda iz koga bi se obezbjeđivala sredstva za tu namjenu, a onda bi se iz IPA fonda mogao očekivati povraćaj sredstava. Nažalost, Ministarstvo poljoprivrede nije prihvatilo naš predlog – navodi Živković.