<strong>KOTOR – Iz Mjesna zajednice (MZ) Gornji Grbalj pozvali su juče predstvnike ministarstva ekonomije i održivog razvoja i turizma da ne pokreću novi, ali i da ne produžavaju postojeće postupke dodjele koncesije za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena u Nalježićima. Iz MZ ističu kako imaju saznanja da Vlada namjerava da uskoro pokrene postupak za izdavanje nove koncesije za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena u Gornjem Grblju, na lokaciji gdje se ona decenijama vršila i to, kako tvrde, na način potpuno suprotan standardima zaštite životne sredine, zdravlja ljudi, kao i kulturnih i drugih dobara. Imajući u vidu pristupne pregovore Crne Gore za ulazak u Evropsku uniju (EU), a posebno otvoreno poglavlje 27 o zaštiti životne sredine, iz ove MZ poručuju da su šokirani saznanjem da država Crna Gora „ne želi da bilo šta u praksi promijeni nabolje, makar kada je u pitanju MZ Gornji Grbalj”.
– Komunalno preduzeće Kotor decenijama je vršilo eksploataciju tehničko-građevinskog kamena u kamenolomu „Nalježići”, na način kao da je lokacija desetinama kilometara udaljena od naseljenog mjesta, odnosno ljudi, a ne u njihovoj neposrednoj blizini. Poslednjih godina nijesu poštovane čak ni odredbe predviđene Elaboratom o zaštiti životne sredine koji je uradio sam koncesionar. Sistem za otprašivanje ne samo da nikada nije postavljen, nego čak nije vršeno ni obično polivanje puta vodom iz cisterne. O rekultivaciji uopšte ne treba da se troše riječi jer nje nije ni bilo – navodi se u dopisu predstavnika MZ Gornji Grbalj koji potpisuje predsjednik
Željko Ćetković.
On podsjeća da se u neposrednoj blizini kamenoloma nalazi naselje (115 metara), kao i crkve Svete Trojice i Svetog Nikole (70 metara) koja je pod zaštitom države. U okviru prethodnog koncesionog polja je i Timul, praistorijska humka.
– Nadamo se da smo vam pojasnili zašto ne treba da se pokreće novi postupak za dodjelu koncesije za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena na ovoj lokaciji. Čak i da je u pitanju arhitektonsko-građevinski (ukrasni) kamen, koji je mnogo skuplji od tehničko-građevinskog, trebalo bi da država zaštiti životnu sredinu, zdravlje ljudi i pejzaž u priobalju. Od vas tražimo ne samo da se ne pokreće novi postupak za dodjelu koncesije, bez obzira o kojem god se potencijalnom koncesionaru radi, već i da u MZ Gornji Grbalj ne produžavate koncesije za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena bilo kojem koncesionaru, kada mu koncesija istekne – ističe Ćetković u dopisu.
B.M.
Primjedbe na Prostorni plan posebne namjene za obalno područjeIz MZ Gornji Grbalj podsjećaju nadležne da je stav zemalja članica EU da se ovakve koncesije ne izdaju u priobalju, nego u njegovom zaleđu koje, makar u Crnoj Gori, ne oskudijeva kamenom. Oni su ministarstvima u prilogu dostavili i primjedbe na Prostorni plan posebne namjene (PPPN) za obalno područje Crne Gore koje su Ministarstvu održivog razvoja i turizma 2018. godine uputile mjesne zajednice; Lastva Grbaljska, Radanovići, Vranovići, Savina Glavatičići–Bigova i Gornji Grbalj.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
