Peto urušavanje Potkopa u selu Mojdež, od kojih su se dva dogodila tokom septembra, natjeralo je radnike kompanije „Bi Kod” da prije dva dana ponovo napuste gradilište, a mještani u susret obilnijim jesenjim kišama ponovo žive u strahu od novog klizišta.

Plaše se, kako ističu, onog najizvjesnijeg scenarija, da će voda poteći iz Potkopa, poput rijeke, selo ostati bez vode, a klizište nanovo oštetiti kuće i zemlju.

Milorad Velaš, saradnik na projektu izvođenja radova u Potkopu, objasnio je da su se poslije četvrtog obrušavanja, koje se dogodilo 14. septembra, nakon kojeg su radnici napustili gradilište ostavivši mašine, pisanim putem obratilipredsjedniku Opštine Stevanu Katiću, Ministarstvu ekonomije, Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja i Direkciji javnih radova.

-Nakon pomenute intervencije, radnici kompanije „Bi Kod” su se vratili na gradilište da rade na čišćenju prethodno obrušenog dijela, oko 200 kubika zemlje, da bi ih u poslu osujetilo novo urušavanje koje se dogodilo prije dva dana. Danas na gradilištu nema nikoga, a kada će i da li će radnici doći, neizvjesno je, kao što je neizvjesna i sudbina sela. Strahujem da ove zime možemo očekivati katastrofu, jer kad dođu velike kiše, kroz čep na 600 metara izlaziće pet kubika vode na površinu. Sva će voda teći tunelom, jer je ovim obrušavanjima došlo do spajanja svih tih podzemnih vodotokova. Ovome treba dodati vode Presjeke, a riječ je o nekoliko kubika vode u sekundi, koja će ući kroz taj otvor na površini zemlje, koji je spojio Potkop sa obrušavanjem. Kroz otvor će izlaziri pet kubika vode u sekundi. Pojednostavljeno, imaćemo rijeku, upozorava Velaš.

O uzrocima ove pojave nije želio da nagađa, iako smatra da se negdje morala potkrasti neka greška prilikom izvođenja radova u toj zoni.

Ističe da je u ovom trentuku veoma teško naći bilo kakvo rješenje.

-Sramota je da se za sve ovo vrijeme niko od zvanička nije pojavio u Mojdežu da sagleda situaciju i pokaže interesovanje. Nema nadzora od strane investitora. Ma, nikoga! Ovo je zaista problem koji iziskuje hitno uključivanje struke, jer je stanje alarmantno po selo, puteve i kuće, poručio je Velaš.

Kao jedno od privremenih rješenja, predlaže otvaranja šahta ispred Potkopa, kako bi se velike količine vode slivale u njega, a ne da teku preko deponije.

Ovo znači da je prva faza sanacije Potkopa, koja je trebalo da ukloni uzroke katastrofalnog klizišta 2004.godine, daleko od epiloga.

- Kroz tu kontaktnu zonu su izbile vode 28. februara 2004. godine kada je nastalo i klizište, na površini od 12 hektara. Svi koji su bili uključeni u radove, dobro znaju o čemu se radi. Sve detalje znam, ko je šta radio, zašto se ovo desilo. Poslije odlaska koncesionara, uloženo je više od dva miliona eura iz fonda Vlade, odnosno sredstava građana. Vremenom će se i to pitanje postaviti - zašto se ovo desilo, ogorčen je Velaš.

K.Matović

---

Greške i kopanje novog tunela
Početkom 2014. godine Skupština Crne Gore izglasala je nastavak radova na sanaciji Potkopa u vrijednosti 1,6 miliona eura. Radovi su počeli u avgustu 2014. godine.

-Za izvođača je izabrana firma „Bi Kod“, a prije je radila firma „Vrdnik”. Nakon katastrofalnog klizišta, firma „Vrdnik” je radila paralelni tunel sa najstarijim tunelom iz 70 –ih godina prošlog vijeka. Prilikom radova „Vrdnik” je napravio greške u niveletama od tri metra i osamdeset centimetara, što je dovelo do obrušavanja u tunelu, a radnici su 2006. godine napustili gradilište. „Bi Kod” je krenuo s prokopavanjem novog tunela od 123. metra „Vrdnikovog” Potkopa, znači da su kopali novi, između najstarijeg „Vrdnikovog tunela” i, spojivši se tačno u tromođi, došli na pravac, objasnio je Velaš.