U Sekretarijatu za zaštitu prirodne i kulturne baštine, na čiji predlog je donesen Programom zaštite i očuvanja područja Kotora za 2020. godinu, koji je SO u formi nacrta usvojila na sjednici 25. februara, smatraju da će se doprinijeti daljoj zaštiti i unaprijeđenju stanja prirodne i kulturne baštine na teritoriji opštine. Šefica ovog opštinskog resora
Bojana Petković kaže da je nacrt maltene isti kao prošlogodišnji s tim što ove godine očekuju manji priliv sredstava.
- Prvo zato što je bilo neizvjesna naplata izletničke i boravišne takse od dolaska brodova, a drugo što sada i nema brodova- izjavila je Petković za „Dan” dodavši da sjednica SO, na kojoj je odluka trebala biti usvojena, zbog pandemije virusa korona još nije održana. Napomenuvši da se ova sredstva troše namjenski, shodno programu, precizirala je da je za 2020. godinu predviđeno šest projekata, ukupne vrijednosti 115 hiljada eura, i to;izrada Studije zaštite i revitalizacije Špiljara, izrada Studije zaštite brda Vrmac, restauracija orgulja u Crkvi blažene djevice Marije pomoćnice kršćana na Mulu, zaštita crne topole na Trgu od kina, izrade informativnih tabli za kulturna dobra, te izvođenje radova na uređenju platoa i stolarije Muzeja Perast.
Kada je u pitanju izrada Studije zaštite i revitalizacije sela Špiljari, ista je preduslov za izradu urbanističkog projekta koji predviđa valorizaciju ovog sela koje se nalazi na istočnoj padini brda Sveti Ivan.Do njega se stiže starim putem- serpentinama koje je napravila Austrougarska monarhija. Selo je skoro napušteno, sa velikim brojem oronulih kuća i crkvom koja je u sličnom stanju.
-Smatramo da su Špiljari dosad bili nepravedno zanemareni imajući u vidu istorijat, poziciju i sadržaje.Revitalizacijom bi i taj dio graditeljskog nasleđa bio sačuvan od zuba vremena, što bi imalo pozitivan efekat na turističku ponudu - ocjenje Petković, uz podatak da je za izradu studije potrebno 25 hiljada eura.
Za izradu studije zaštite Vrmca predviđeno je 12 hiljada eura. Ovo brdo je poluostvrvo koje odvaja Kotorski od Tivatskog zaliva, a dio koji pripada opštini Kotor ujedno je i dio Područja Svjetske kulturne baštine. Nacrtom Prostorno-urbanističkog plana istočna padina Vrmca definisana je kao potencijalni park prirode.
Za restauraciju orgulja u Crkvi blažene djevice Marije potrebno je 40 hiljada eura, za izvođenje radova na uređenju platoa i stolarije Muzeja Perast 30 hiljada.
B.M.
Briga o najstarijem drvetu u Starom graduPosebno interesantna je planirana zaštita crne topole najstarijeg drveta u kotorskom Starom gradu, a koja dominira na Trgu od kina. Potiče još iz mletačkog doba odnosno posađeno je 1667. godine u dvorištu tadašnjeg feranjevačkog samostana Gospe od Anđela. Pod njegovom impozantnom krošnjom odigrava se dio programa „Kotor Arta“, Pozorišta za djecu, književnih večeri, sajmova, pa je, kažu u sekretarijatu, poželjno da se ova topola nađe na svim promotivnim katalozima kako bi upotpunila turističku ponudu grada. Za izradu studije njene zaštite, potrebno je tri hiljade eura.
Za Palatu Visković i Tvrđavu Sv. Križa u Perastu u toku je revizija glavnog projekta i opredijeljeno 80 odnosno 100 hiljada eura.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
