BERANE – I pored brojnih tehničkih i drugih pogodnosti koje pruža savremeno doba, brojna nekadašnja žitna polja na sjeveru poslednjih decenija pretvaraju se u šume i livade. Da je tako, najbolje potvrđuje područje Mjesne zajednice Polica koju čine sela: Mašte, Babino, Dragosava, Goražde, Zagrađe i Tmušiće. Podaci govore da je nakon Drugog svjetskog rata skoro svaka stopa poličke zemlje bila zasađena pšenicom, ili nekom drugom poljoprivrednom kulturom. Danas se veliki broj njiva u poličkim selima ne ore, čime je nekadašnja poznata beranska žitnica ostala bez zasada koji su donosili značajne prinose. Mještni su saglasni da je za to nešto, dobrim dijelom, kriva država koja, kako tvrde, nije pružila dovoljno pažnje selu i ljudima koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom.
-Polica raspolaže prostranim plodnim poljima koja su bogom dana za uzgoj pšenice i ostalih žitarica. Međutim, trenutno se obrađuje i sije samo mali dio nekadašnjih oranica. Glavne razloge treba tražiti u činjenici da država nije posvetila dovoljno pažnje našim selima i nije ulila sigurnost ljudima da će moći pristojno da žive ako se bave poljoprivredom. Umjesto sigurnosti, stvoren je takav ambijent da mladi ljudi jedva čekaju da pobjegnu iz naših sela. Uviđaju da su neke druge djelatnosti mnogo unosnije od onih kojima su se bavili naši preci. Sve to zaslužuje sveobuhvatne analize na osnovu kojih bi se došlo do zaključaka i uputa kako da se iskoriste poljoprivredni potencijali kojima raspolažemo – kaže predsjednik MZ Polica
Boban Veljić.
Mještani ističi da je i industrijalizacija nakon Drugog svjetskog rata odvojila Poličane od imanja i pretvorila ih u radničku klasu koja je svoju egzistenciju obezbjeđivala radeći u fabričkim pogonima. Ima i onih koji tvrde da je, pored nerada, pad životnog standarda na sjeveru uslovio izražena migraciona kretanja, tako da su brojni Poličani uhljebljenje potražili daleko od zavičaja, ostavljajući prostrana žitna polja, uvjereni da im rad na njivi ne daje šanse da stvore solidne uslove za život.
-Polica još uvijek ima uzornih poljoprivrednih proizvođača, međutim taj broj nije ni izbliza kao u nekim minulim vremenima. Zašto je tako svi zajedno treba da se zapitamo. Smatram da je poremećeni sistem vrijednosti dosta kumovao ovakvom stanju. Uz to, nesigurnost koja vlada na tržištu odbija ljude od poljoprivrede, jer čim čovjek ne može da proda svoj proizvod, on brzo gubi volju i odustaje od seoskih poslova – ističe
Jole Cikić.
D.J.
Vlada da zaštiti domaći proizvodMještani Police smatraju da bi Vlada morala na sasvim drugačiji način da tretira zahtjeve i potrebu ljudi koji iskazuju iskreno interesovanje da se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Navode da se posebnim stimulativnim mjerama može bar djelimično povratiti život u polička sela.
-Očigledno je da dosadašnja zalaganja države po pitanju razvoja poljoprivrede nijesu dala odgovarajuće rezultate. Stimulativne mjere o kojima se priča bile su samo marketing za one koji su bili zaduženi da raspodjeljuju sredstva iz agrobudžeta. Na novoj Vladi je da zaštitom domaćeg proizvoda, konkretnim ulaganjima i dugoročnim programima nađe model za punu valorizaciju poljoprivrednog zemljišta, koje je prepušteno propadanju. Svi zajedno moramo da shvatimo da je proizvodnja zdrave hrane šansa za razvoj sjevera – ističe Veljić.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
