Poljoprivrednici s područja opštine smatraju da je neophopdno da nadležne lokalne i državne institucije preduzmu odgovarajuće mjere radi formiranja otkupnih centara. Oni podsjećaju da, i pored najava prethodnih godina, nije došlo do aktiviranja centara za otkup tržišnih viškova, iako poljoprivreda i proizvodnja zdrave hrane u strateškim dokumentima zauzimaju posebno mjesto.
Prema riječima
Reke Ličine, vlasnika farme koza, kad bi bilo otkupnih centara poljoprivrednici bi više proizvodili.
-Nema organizovanog otkupa. Nešto se pokušava na sjeveru države, ali to je malo. O kozjim proizvodima da i ne pričam, jer je nama pristup dozvoljen samo na pijacama. Recimo, otkup jagnjadi je jednom godišnje i to u vrijeme kada se priprema zimnica za penzionere. Smatram da država treba da stane ispred poljoprivrednih proizvođača, a dok se god to ne desi oni ne mogu biti stabilni. Ne mogu reći da u ovoj oblasti nema pomaka, recimo, oko regresa, ali mali je to učinak. Naši proizvodi zaslužuju da se nađu na evropskim, pa i na svjetskim tržištima. Na našem novom ministru
Aleksandru Stijoviću je da se za to pobrine i da posveti više pažnje, recimo, izvozu sitnih grla preko arapskih zemalja - smatra Ličina.
Maslinar
Said Čantić kaže da „živimo u kriznim vremenima, ali da poljoprivrednici mogu utonuti u još veću krizu ako se ta grana ne pomogne”.
-Kao poljoprivrednik, male količine mogu da prodam, ali ako zaživi moj maslinjak od 1.000 stabala onda bi već trebalo da postoje otkupni centri ili nekadašnje zadruge. Poljoprivrednik mora da ima neku sigurnost, primjera radi da se odredi cijena njegovih proizvoda. Očekujem da naše sugestije prihvate u lokalnoj upravi, ali i da nas podrži ministar Stijović. Nema prodaje naših proizvoda na tržištu kao što je bilo nekada, sve je zamrlo, a ni pijace nisu kao ranije - kaže on.
Dodaje da poljoprivrednike „marketi ubiju s cijenama”.
-U njima je sve uvezena roba. Tamo možemo naći maslinovo ulje u flaši od 0.75 po cijeni od tri do četiri eura. Nije važan kvalitet, pa i ako se radi o onom najgorem- komini. Potrošač, na žalost, ne gleda kvalitet ulja već cijenu. E, to je ono što ja očekujem od ministra Stijovića - da to spriječi. Neka otkupna cijena bude na nivou države osam eura za litar ulja, ali da znamo da je toliko, a ne 15 eura koliko je sada. Takođe, neka se kategoriše ulje u tri klase prva, druga i treća, pa da se u velikim marketima nađe naše ulje. Kao mali proizođač nemam pristup tim marketima, mogu da prodajem samo na pijacama. Ako pomoć poljoprivrednicima i dalje bude mizerna, onda ćemo da potonemo. Ja se, ipak, nadam da neće biti tako -istakao je Čantić.
D.S.
U marketima prednjače uvozni proizvodi
Dragan Vukčević, vlasnik uljare, smatra da su otkupni centri neophodni, posebno kada su u pitanju mandarine, narandže, šipak i uopšte agrumi.
-Ne može se prava roba naći u velikim marketima, jer je tamo ima najmanje, a znamo da naši poljoprivrednici proizvode čistu, ekološku hranu. Domaći proizvodi nisu zastupljeni u makretima, već su na rafovima proizvodi iz uvoza. To, naravno, šteti našim proizvođačima. Zašto se država ne bi založila da se napravi neka linija za proizvodnju sokova? Prije neki dan sam pročitao u medijima podatak da je Crna Gora samo za uvoz vode dala četiri i po miliona eura. Nije dobro uvoziti proizvode kojih ima na našem tržištu i boljeg su kvaliteta - naglašava Vukčević.
)){kind=small}
