Nova knjiga Gorana Komara „Ćirilične oporuke bokeškog, trebinjskog i dubrovačkog kraja 1392-1834” sa prethodno objavljenim knjigama zaokružuje četvrt vijeka osobene publicističke recepcije, rečeno je na promociji održanoj u prepunoj Rezidenciji Ljubibratića na Toploj, na praznik Sretenje. O knjizi je govorio publicista Nebojša Rašo, predsjednik „Hercegnovskog srpskog Sokola“, čiji rad je obnovljen prije 10 godina.
- „Soko“ je osnovan kao otpor germanizaciji, a mi danas borimo se protiv neistina i laži sistema i raznih organizacija i pojedinaca koji imaju samo jedan cilj - montenegrizaciju srpskog naroda. Jedan od naših zadataka je i očuvanje ćirilice i ukazivanje na njen značaj i ulogu u razvoju i opstanku srpskog naroda. Tako i na ovu našu svečanost promovišemo knjigu Gorana Komara „Ćirilične oporuke bokeškog, trebinjskog i dubrovačkog kraja 1392-1834“. Ovom knjigom dr Goran Komar nastavio je svoj rad na obradi, objavljivanju, a samim tim i očuvanju ćirilične građe – rekao je Rašo, dodajući da je knjiga rezultat dugogodišnjeg istraživanja u arhivima Herceg Novog i Dubrovnika.
Ćirilica je pismo srpskog naroda, ali i pismo kojim se na Balkanu obavljala komunikacija, koje je bilo u službenoj upotrebi, navodi Rašo, ističući da je to danas sve rjeđe praksa.
- Danas nema razloga da se ćirilica zapostavlja, ona je dostupna na računarima, na mobilnim telefonima i na svim uređajima. Ne postoji opravdanje da je ćirilica tehnički zastarjela. Kao što se koristila prije nekoliko vjekova tako se i danas može koristiti na svim uređajima koji se koriste za obradu podataka ili komunikaciju – kaže Rašo, ističući da se ćirilicom nekada pisalo čak i u Republici Dubrovniku, a da je u Austro-Ugarskoj pismo adresirano ćiriličnim natpsiom stizalo u Beč ili Prag.
Komarova knjiga sadrži oporuke brojnih istorijskih ličnosti kao što su Jelena, kćer Svetog kneza Lazara, supruga Sandalja Hranića, Hercega Stefana Kosače, , hadži Jova Vitkovića, prvog kapetana Topaljske komunitadi Sima Magazinovića, Lesa Pavkovića, Elize Lombardić i drugih. Posljednja je oporuka kapetana Nikole Musića iz 1834.
- Oporuke u ovoj knjizi nastale su u raznim vremenima i vladama. Ovi znameniti Srbi, a tako se mogu nazvati, ostavljali su priloge manastirima, i to ne samo srpskim, već i manastirima u Svetoj zemlji. Mnogi su počinjali oporuku sa „Preporučujem svoju grešnu dušu Gospodinu Bogu“. Ostavljali su priloge za molitve za njihovu dušu, salandare, molitve od Vaskrsa do Spasovdana. Sjećali su se familije, siromašnih i ubogih. Ova knjiga oporuka dr Gorana Komara vrijedno je djelo i .zaslužuje mjesto u našim bibliotekama - zaključio je Rašo.
Z. ŠAKOTIĆ


Domaće pismo

Publici se obratio i Komar koji kaže da mu je bilo veoma zanimljivo pronalaziti istovjetnosti i sličnosti ili odjeke dnevnih obrazaca po kojima su sačinjavana ova važna privatno-pravna akta koja govore veoma mnogo i veoma pouzdano o vjeri i svjetonazorima njihovih sastavljača.
- Ovom zbirkom pokazuje se činjenica da ćirilično pismo predstavlja staro domaće, da kažemo kućno pismo Balkana - rekao je Komar.