Molitvom po zagovoru Bogorodice, vjerni narod Prčanja juče je svetim misama koje su održane u Bogorodičinom hramu, proslavio Rođenje Presvete Bogorodice. Jutarnju svetu misu predvodio je kapelan don Petar Burečić, a večernju pontifikalnu monsinjor Ilija Janjić. Vjernici su pjevali popričesnu pjesmu: „Evo, Djevica će začeti sina, on će spasiti narod svoj od grijeha” i molili se: „Gospodine, svoju si crkvu okrijepio svetim otajstvima, daj da se raduje zbog rođenja Djevice Marije, jer je ono svemu svijetu nada i zora spasenja, po Kristu, Gospodinu našem”.
- Ovaj blagdan je nešto posebno za ovaj narod, za ovu crkvu, zato što je jedan od najvećih hramova na Južnom Jadranu, to je za mene poseban osjećaj, kaže don Burečić. Poslije pričesti vjernici su imali priliku da ljube svete mošti koje se čuvaju u relikvijaru Bogorodičinog hrama i da se poklone čudotvornoj ikoni Bogorodice sa Hristom iz 15. vijeka, rad grčkih ikonopisaca, koja je donijeta iz stare, ruinirane Bogorodičine crkve, pod obroncima Vrmca. Don Ivo Ćorić, župnik Prčanja, uručio je svakom vjerniku i vjernici po jednu kopiju ove ikone, fotografiju prof. Stevana Kordića.
- O čudotvornoj ikoni Bogorodice sa malim Hristom piše još don Niko Luković. Ona je prenešena iz gornje stare crkve zajedno sa relikvijama, a brojni zapisi sa svjedočenjima vjernika potvrđuju njenu iscjeliteljsku moć, još u vrijeme kada je u gornjoj crkvi služio don Petar Sbutega. O tome svjedoči i na hiljade zavjetnih pločica, koje su vremenom pretopljene u relikvijare na oltaru. Namjeravamo da u hramu organizujemo naučni okrugli sto u kome će učestvovati istraživači koji su uradili studiju o ovoj ikoni - kazao je za „Dan” don Ćorić. Skrenuo je pažnju da je stara župna crkva, porušena u zemljotresu 1979. godine, u veoma lošem stanju, da se njeni zidovi jedva održavaju, te da su skoro svi grobovi oko nje i u njoj oskrnavljeni i opljačkani, a kamene ploče polomljene, iako su mještani preduzeli mjere zaštite i postavili kapiju sa katancem.
Mještani Prčanja su sadašnju crkvu posvećenu Rođenju Presvete Bogorodice počeli da grade 1789. godine po projektu mletačkog arhitekte Bernardina Makarucija. Brodovlasnici iz Prčnja su se tada obavezali da će polovinu svoje dobiti odvajati za troškove izgradnje, kao i da će besplatno dovoziti veoma cijenjeni bijeli kamen sa Korčule, korišćen u izgradnji. Nakon 16 godina, sa propašću flote jedrenjaka i pomorstva na Prčanju, stalisu sa gradnjom da bi je izgradili tek 1910. godine, a osveštali 1913. Posebno lijepi vitraži na prozorima, rađeni su u Insbruku 1917. godine. Nije dovršena do današnjih dana, iako je po projektu planirana izgradnja još dva zvonika i prostorija za stanovanje župnika.
M.D.P.