Sinod SPC poručio je generalnom direktoru Uneska Irini Bokovoj da bi eventualno usvajanje zahtjeva Kosova za članstvom u toj svjetskoj organizaciji imalo dalekosežne posledice za samo hrišćansko kulturno nasleđe i za perspektivu zajedničkog života Srba i Albanaca i drugih naroda na KiM u budućnosti.
U pismu Bokovoj, koje je potpisao patrijarh Irinej, Sinod podsjeća da su četiri objekta svjetske kulturne baštine pod zaštitom Uneska na Kosovu i Metohiji upisana kao „srednjovjekovni spomenici na Kosovu” svetinje SPC. Pored njih, to se s pravom može kazati i za skoro sveukupno hrišćansko kulturno nasleđe na ovom tlu, od četvrtog, a osobito od srednjeg vijeka pa do danas, navedeno je u pismu Sinoda.
– Naše ćutanje po ovom pitanju moglo bi se pogrešno protumačiti kao prećutno odobravanje ovog zahtjeva kosovskih vlasti – navodi se u pismu u kom se detaljno obrazlažu argumenti od značaja za budućnost hrišćanskih svetinja u južnoj srpskoj pokrajini.
– Duboko vjerujemo da je sistematsko uništavanje našeg nasleđa i grobalja na prostorima sa kojih je samo u naše vrijeme izbjeglo više stotina hiljada srpskih civila pokazatelj organizovanog napora lokalnih ekstremista, kriminalnih grupa i drugih radikalnih elemenata među kosovskim Albancima da spriječe dolazak srpskih povratnika i da trajno izmijene demografski i kulturni karakter većeg dijela Kosova i Metohije, i inače izmijenjen, u najvećoj mjeri, usled viševjekovnog robovanja i življenja pod nasiljem – navodi se u pismu Bokovoj.
Crkvena vlada je ukazala da su aktuelna dešavanja na Bliskom istoku nastavak onoga što se događalo na Kosovu i Metohiji, posebno od 1981. do danas.
Činjenica da su najznačajniji srpski pravoslavni objekti još uvijek pod oružanom zaštitom policije, a manastir Dečani pod jakom zaštitom vojnika Kfora, naročito poslije prošlogodišnjih islamističkih grafita, jasno ukazuje na to da je srpsko pravoslavno nasleđe na Kosovu i Metohiji i dalje u ozbiljnoj opasnosti, i to isključivo od albanskih ekstremista koji inspiraciju nalaze u „idealima” tzv. Oslobodilačke vojske Kosova, a danas, nažalost, sve češće u fanatizmu radikalnog islama.
– Mladi kosovski Albanci redovno uče u školama da su srednjovjekovni srpski pravoslavni manastiri zapravo albanski, ili čak ilirski, i da su ih Srbi nasilno zauzeli. Takva situacija u kulturnom životu Kosova ne pokazuje ni zrelost ni odgovornost za zaštitu koju bi kosovska vlada morala nominalno da garantuje prilikom prijema u Unesko – navodi se u pismu.
Sinod je poručio i da je SPC duboko razočarana činjenicom da kosovski pravni sistem ne pruža adekvatnu imovinsku zaštitu našoj Crkvi.
– U slučaju da ova nepravda prevlada, naš najznačajniji manastir i spomenik pod zaštitom Uneska ostaće bez 50 odsto svoje imovine i bez ekonomske održivosti – navodi se u pismu Sinoda.M.Nj.
Kulturna represija
Ovakve nepravde mogli smo da vidimo još samo u vrijeme komunističkog režima u bivšoj Jugoslaviji, kada je crkvama i vjerskim zajednicama oduzimana imovina bez ikakve pravde i nadoknade, poručo je Sinod. Ove činjenice, poručuje se, lako se mogu provjeriti i dobro su poznate međunarodnim predstavnicima na Kosovu i Metohiji, koji i sami dijele našu zabrinutost.
– One nas dovode do zaključka da bi prijem Kosova u Unesko, posebno u uslovima pod kojima institucionalna zaštita srpskog hrišćanskog nasleđa na Kosovu nije adekvatno obezbijeđena, ne samo bio nerazložna i ishitrena odluka, već bi mogla otvoriti put kulturnoj represiji i dugoročnom uništenju hrišćanskog duhovnog i kulturnog identiteta – navodi se u pismu Bokovoj.
– Duboko smo ubijeđeni u sledeće: u sadašnjim okolnostima i postojećim zakonskim provizijama prijem Kosova u Unesko, a posebno i svaka pomisao da se briga o našim najznačajnijim vjerskim spomenicima prepusti brizi kosovskih institucija, bila bi izuzetno opasan element nestabilnosti koji bi ozbiljno ugrozio budućnost Kosova i Metohije, njegovo sveukupno hrišćansko nasleđe, kao i elementarna vjerska i ljudska prava – navodi se u pismu Bokovoj.